Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini nisu zanemariv segment cjelokupne slike bosanskohercegovačke ekonomije. Ipak, kada je riječ o financijama - gotovo da nema jasno oslikanih podataka o tome kakvo je stanje u ovome sektoru.

Jedino je sigurno – velike sume novca izdvajaju se za rad nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini. Mišljenja o radu ovoga sektora, kao i svaka, podijeljena su.

“Mnogi zakoni danas uopće ne bi postojali da nije bilo pritiska civilnog društva kao takvog. Ili ne bi barem imali oblik takav kakav imaju da nije bilo pritisaka od strane organizovanog dijela civilnog društva“, istakao je Slaviša Prorok iz Centra za promociju civilnog društva.

Otvorena je i javna rasprava o suradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i nevladinih organizacija i sporazumu koji bi trebao biti, kako ističu, temelj buduće suradnje.

“Cilj, odnosno namjera nam je da pokušamo što više uključiti nevladin sektor, odnosno građane u kreiranje javnih politika. Mi moramo znati da se zakoni i politike ne donose radi političara, nego radi onih koji te zakone i koriste“, kazao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

Neki kažu kako je nevladin sektor na sebe preuzeo u brojnim slučajevima ulogu države. Ovakvih je organizacija u Bosni i Hercegovini preko dvadeset tisuća, a zbirnog registra još nema. Nema ni kvalitetne kontrole. Uvođenje reda u ovome sektoru značilo bi i eliminaciju sumnji da se preko pojedinih nevladinih organizacija pere novac i financira terorizam.

“Nedavno smo imali situaciju kada smo razgovarali o Moneyvalu i o potrebi da se regulira i spriječi pranje novca i finansiranje terorizma putem nevladinih organizacija. Velika je uloga zakonodavca da spriječi ovakve spekulacije u javnosti i da uredi sektor na način kako ne bi dolazilo do ovakvih optužbi”, komentarisala je Adisa Omerbegović Arapović, dekanesa Ekonomskog fakulteta AUBiH.

Podaci do kojih se došlo istraživanjem “Pismo – glava” pokazuju da uz međunarodne organizacije veoma značajna sredstva za nevladin sektor izdvajaju upravo iz vladinog sektora. Od 2008. do 2012. godine izdvojeno je preko 400 milijuna maraka.

“To su obično mala sredstva kad se daje po organizacijama, ali u sumi to je jako puno. Dakle, za 2012. godinu to je 100 milijuna, a za ukupno četiri godine to bi bilo 440 milijuna. Nasuprot tome, nema statističkih relevantnih podataka kolike su međunarodne donacije skupno za nevladin sektor u BiH”, rekla je Ranka Ninković Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH.

Iako preciznih podataka o prilivu međunarodnih donacija u blagajnu bosanskohercegovačkog nevladinog sektora nema, procjenjuje se kako su one značajno manje od iznosa koje izdvajaju vladine institucije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.