Prof.dr. Norman Sartorius, svjetski poznat i priznat psihijatar, i bivši direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Odjela za zadravstvo i bivši predsjednik Svjetske psihijatrijske organizacije bio je gost Novog dana u regionalnoj temi gdje je govorio o unaprijeđenju programa mentalnog zdravlja.

Sartorius danas radi kao predsjednik Asocijacije za unaprijeđenje programa mentalnog zdravlja, a za N1 je u uvodu kazao da izvještaji koje je napravila Svjetska zdravstvena organizacija, koji se odnose na količinu nesposobnosti koje duševne bolesti proizvode, pet do sedam posto ljudi ima lakši ili teži oblik duševnih bolesti.

“Ako se to ne liječi, može dovesti do invalidnosti. Veliki broj studija u mnogim zemljama svijeta pokazuju da vlade oklijevaju investirati da pomognu ljudima sa duševnim bolestima”, kazao je za N1.

On tvrdi da svaka duševna bolest ima stigmu, koju je teže podnijeti od same duševne bolesti.

“To je dodatni teret, ljudi su razočarani i gube volju i vjeru u sebe. Diskriminacija, sama bolest i nedostatak vjere u sebe su tri stvari koje idu zajedno”, kazao je Sartorius gostujući u Novom danu.

Koje su najčešće predrasude i stereotipi?

“Obično imate to da su opasni, da se neće oporaviti. Imamo veliku količinu podataka da je liječenje uspješno, čak i kod najtežih bolesnika, koji u 2/3 slučajeva mogu živjeti dugo bez ikakvih simptoma”.

Sartorius je naveo i primjer teniserke Serene Williams, koja se dugo vremena liječi od depresije. Takvih primjera još ima, a Sartorius tvrdi da je ljude potrebno uvjeriti da se bolest može liječiti.

Postoji li stigma medicinskih radnika prema pacijentima?

“Način govora koji ljudi upotrebljavaju, to je kao da čovjeka više nema, nego da ima samo bolest. To smanjuje njegovu ljudskost i vrijednost koju ima. Zdravstveno osoblje doprinosi svojim ponašanjem, a stigma i diskriminacija se vežu. To je štetno”, ocijenio je.

Koliko smo danas skloni duševnim bolestima?

“Jedan od najvažnijih načina sprečavanja je dobar odnos sa drugim ljudima, to bi čovjek morao vrijednovati, ali i do neke mjere podučiti. U školama, umjesto da djeca uče o nekim kraljevima – trebalo bi učiti kako živjeti sa drugim ljudima”, izjavio je Sartorius za N1.

Dodaje da uz njegovanje odnosa, drugi moraju malo da promisle o načinu života. “Ljudi vjeruju da ako imaju e-mail, tablete i tehnologiju da je to dovoljno. Tako povećavaju količinu informacija, ali to smanjuje komunikaciju ljudi sa ljudima.

Sartorius je istakao da osobe u skladnom braku žive 10 do 20 godina duže od drugih. Ocijenio je da se još mnogo mora naučiti o ljudskim životima, u školi, u kući…

“To je važan preventivni akt, i pomoć ljudima da stvore veze između sebe. Moramo naučiti kako postati članovi društva, ne pojedinci koji žive u mnoštvu”.

Koliko običnim ljudima pomaže spoznaja da slavni i poznati pate od duševnih poremećaja?

“Mislim da je korisno. Kada imate nekoga ko je postigao mnogo, primjera radi jedan norveški ministar. On je patio od depresije, pojavio se u medijima, rekao da je bolestan i da ne može više vladati. Norveški narod ga je ponovo izabrao. Ljudi su rekli ‘on nas je vodio, bio je dobar – svakome se može desiti'”.

Sartorius je kazao da je moguće da se svaki čovjek oporavi i stekne mogućnost rada, te da posjeta psihijatru čak nije ni nužna, te da ljudi mogu posjetiti ljekara opće prakse ili kućnog doktora.

“Fizičku i psihičku bolest je teško razdvojiti, a čovjek se stvarno mora otvoriti ljekaru i reći šta ga muči”.

Kako sačuvati psihu, Sartorius je komentarisao za kraj?

“I ljekari su pritisnuti vremenom, pritisnuti su administracijom i statistikom. Kada bolesnik ulazi u sobu, mora se zapisati sve što on govori – i nema utisak da ga se sluša, a samim tim se i ne otvara”, kazao je.

Za kraj gostovanja, ističe, standardni koje smo primili vremenom, odnos među ljudima je zapušten.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.