Činjenica da smo jedna od posljednjih zemalja u Evropi koje rade na razvoju autocestovne infrastrukture ima i svoje dobre strane. Tako iz Autocesta Federacije BiH kažu da se prilikom gradnje na osjetljivim dijelovima, priključcima i tunelima, ugrađuje najnovija tehnološka oprema, kako bi vožnja autocestama bila sigurna, pouzdana.

U posljednje vrijeme intenzivirana je i saradnja sa policijom, koja veliki broj prekršaja i uzročnika saobraćajnih nezgoda procesuira upravo na osnovu video sadržaja sektora koji ove saobraćajnice nadgleda 24 sata dnevno.

Pješaci, biciklisti, ispadanje tereta u tunelu, vožnja pogrešnim smjerom, vožnja unazad, polukružno okretanje, sve to su zabilježile nadzorne kamere na do sada izgrađenih nešto više od 100 kilometara autoputa, gdje ni scene saobraćajnih nezgoda nisu rijetkost. Prema policijskim izvještajima, uzrok više od polovine nezgoda je brza vožnja. Najviše ih je, kažu, kada su idealni uslovi za vožnju.

“Znači da, kada su najbolji uslovi za razvijanje te brzine, vozači to i koriste. Isto tako, situacije koje se najviše bojimo je krivi smjer, to se svugdje dešava i vrlo je teško spriječiti. Pitanje je samo kako reagovati kada se to desi, imamo procedure, jer se saobraćaj nadzire 24 sata dnevno, pogotovo u tunelima”, rekao je Zlatko Demirovski, šef Odjela za upravljanje i nadzor saobraćaja Autocesta FBiH.

Autoput u BiH je relativno nova pojava, zato je tu i edukativni materijal koji će iz Autocesta Federacije BiH dijeliti vozačima kako bi naučili i poštovali pravila, prije svega prilagođavanja brzine na autoputevima. Međutim, brojni prekršaji se načine neposredno prije ulaska na autoput.

Iz Autocesta FBiH kažu da su kružni tokovi, saobraćajne petlje i priključci, mjesta gdje se vozači i dalje dobro ne snalaze.

Kružni tok za mnoge učesnike u saobraćaju vječita dilema.

Za puteve kojima se saobraća i više od 120 km/h važe posebna pravila. Pješaci, biciklisti i životinje ne bi smjeli prelaziti ogradu autoputeva. Ove saobraćajnice nisu predviđene ni za zaprežna vozila, te ona koja ne mogu razviti brzinu veću od 40 km/h. Oni kojima je dozvoljena vožnja, ne smiju zaustavljati ni parkirati vozilo na autoputu. Zabranjeno je polukružno okretati vozilo, vožnja unazad, te tzv. slalom, tj. prelaziti iz trake u traku.

Službenici MUP-a Kantona Sarajevo bilježe prekršaje uobičajene i za ostale puteve u BiH. Neprilagođena brzina, nevezivanje sigurnosnog pojasa, korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, itd.

“Imamo jednu kameru u stacionarnom kućištu. Ona je tu stalno i imamo dosta evidentiranih prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine. S druge strane, imamo posebna vozila, koje građani zovu presretači, koja su opremljena tehnički video nadzorom i pokretnim kamerama, tako da naši policijski službenici tokom redovnih kontrola snimaju saobraćaj, odnosno prekršaje koje učine vozači“, kazao je Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo.

A tu je i novi Zakon o sigurnosti saobraćaja koji predviđa drastične, uglavnom novčane kazne za prekršioce. Međutim, mnogim vozačima pravila korištenja autoputa i ne trebaju jer ga izbjegavaju, pogotovo dionice sa naplatnim rampama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.