Protest pristalica predsjednika Đorđa Ivanova u Skoplju i podrška odbijanju da povjeri mandat Zoranu Zaevu. Politička kriza u Makedoniji ne pokazuje znake popuštanja, a tenzije sve češće dovode i do fizičkih napada i prijetnji.

“Prosto generira govor mržnje. Sasvim je logično da se to proširi. Imate ljude koji veruju toj propagandi”, kaže makedonski novinar Borjan Jovanovski, također meta napada.

U BiH incidenata nema, no ima blokada i kriza, koje se generiraju, jedna za drugom. Povodi različiti od odluka Ustavnog suda BiH, referenduma, pokretanja postupka revizije presude Međunarodnog suda pravde, kladionica. Razlog nije teško naći.

“Mislim da je situacija mnogo zapaljivija i opasnija nego što se vidi spolja i da ovu konstataciju Miroslava Lajčaka treba ozbiljno shvatiti”, kazao je Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlementa BiH.

A Lajčak je, podsjetimo, upozorio evropske zvaničnike da je EU napustila Zapadni Balkan zbog čega su “dvije države na ivici raspada, a tri u dubokoj krizi”, zbog čega je neopohodan aktivan angažman EU. Samo dan kasnije sličnu poruku u Zagrebu uputiće zamjenik pomoćnice američkog državnog sekretra za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.

Što se BiH tiče, Hoyt smatra da SAD i EU, uključujući i Hrvatsku, moraju zajedno pomoći izabranim čelnicima da provedu potrebne reforme kako bi zemlja bila funkcionalna, stabilna te kako bi nakon izbora 2018. nova vlada naslijedila bolji politički sistem. Pritom ističe da “nema smisla ići na još jedne nacionalne izbore, a da se barem ne pokuša riješiti problem izbornog sistema”.

“Rusija i drugi će i dalje nastojati spriječiti integraciju Evrope. Zemlje poput BiH, Makedonije i ostalih mogu se najbolje zaštititi tako da provedu reforme”, kazao je Hoyt.

No posljednji posjet Evropske povjernice za vanjsku politiku Federice Mogherini zvaničnom Sarajevu nije donio ni riječ o krizi, jeste o izazovima koje će “političko vodstvo sigurno prevladati”, uvjerana je Mogherini.

Zajedničko za BiH i zemlje okruženja je činjenica da posljednjih godina značajno jačaju antievropske snage ili kako je za N1 naglasio Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije…

“Pa vidimo da je jedna inertnost EU i SAD otvorila mogućnost da se i Rusija, ali i Kina, odnosno Turska, više bavi regionom Zapadnog Balkana, odnosno da promovišu svoje interese u ovom dijelu svijeta”.

Konkretne zaključke o stanju na Zapadnom Balkanu, lideri 28 zemalja članica EU trebali bi usvojiti 9. i 10. marta u Briselu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.