Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio je zahtjev za reviziju po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, nakon što je ustanovljeno da pravni agent BiH nema legitimitet da predstavlja državu BiH.

To je jučer bila vijest koja je odjeknula u poslijepodnevnim satima, a biće i top-tema i danas u svim medijima kako u BiH, tako i u regionu.

Odluku Međunarodnog suda pravde u Novom danu za N1 komentarisao je Damir Arnaut, SBB-ov poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, koji kaže da Međunarodni sud pravde nije brzo donio odluku, jer se radi o procesnoj odluci.

“Da li je neko predao dokument pod nazivom Aplikacija za reviziju – i imali ovlaštenje da to uradi? Ovdje nije dodijeljen djelovodni broj, vijest o aplikaciji nije objavljena na stranici, Sud nikada nije ušao u razmatranje. Samo države imaju pravo pristupa Međunarodnom sudu pravde, i odlučeno je da to ovdje nije bio slučaj”, kazao je Arnaut u uvodu.

On je pravo završio na Berkley Univerzitetu, na istom mjesto gdje i američka sutkinja u Međunarodnom sudu pravde. Arnaut tvrdi da je u ovom slučaju sve urađeno “prekasno, nespretno i aljkavo”.

“Zašto predavati aplikaciju ukoliko znate da je legitimitet agenta Softića upitan? Izetbegović je rekao da nije jasno, ali su znali da je upitan. Neki su tvrdili da će se o ovome odlučivati dvije godine – a ja sam znao da neće”, istakao je Arnaut.

“Ako je Softić znao da nema legitimitet, onda je njegova odgovornost. Ako su ljudi na izvršnim funkcijama znali, pa pustili Softića bez alternativnog legitimiteta – to je neodgovoran odnos”, ocijenio je SBB-ov zastupnik u Parlamentu BiH.

Arnaut kaže da prije svega, agenta sa upitnim legitimitetom nije trebalo pustiti da tri dana prije isteka roka preda aplikaciju.

“Trebalo je najmanje dva mjeseca prije to uraditi, pa ukoliko sud odluči da nema legitimitet, ostalo bi dovoljno vremena da se izabere novi. Nisam znao detalje o postupku, a razgovarao sam sa kolegama pravnicima iz SDA koji su u državnom Parlamentu, ni oni nemaju detalje”, otkrio je Arnaut u programu N1.

Ocijenio je da ovo nije način na koji se radi, budući da je sam zastupao Ejupa Ganića u Londonu. “Tu se radilo mnogo profesionalnije, i institucije BiH su bile uključene. Dužnosnici iz RS nisu bili zadovoljni što to radimo, i što smo ponizili Srbiju u Londonu – ali je bilo institucionalno”, kazao je Arnaut.

Ocijenio je da se niz dokumenata iz spora Ganić mogao koristiti i u obnovi tužbe protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

“Četiri kutije su unesene u sud, garantujem vam da to oni nisu ni otvorili. Bavili su se samo legitimitetom Softića. Ne vidim ništa što me može uvjeriti da se radi o političkoj odluci”, izjavio je.

U kompletan slučaj ne želi da ulazi bez dodatnih informacija, budući da je već prekasno. Arnaut je povukao i pitanje da li se trebao privoliti i Dragan Čović, da glasa, ali stoji iza stava da je sve trebalo raditi dva do tri mjeseca prije.

“Nije bilo pokušaja da se Čović privoli, da donese odluku po ovom pitanju. Ako ga ostavimo po strani – ne daje Međunarodni sud pravde džaba 10 godina roka. Imali smo Komšića u Predsjedništvu BiH, da li je Izetbegović djelovao prema njemu? Da njih dvojica nešto urade?”, pita Arnaut.

Za kraj – podjsetimo da je Međunarodni sud pravde u maju obavijestio Softića da je BiH potreban novi agent, a da li je od maja išta urađeno da se napravi dogovor, pitanje je, kazao je Arnaut tokom gostovanja na N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.