Dan nakon odbacivanja zahtjeva BiH za reviziju presude protiv Srbije traži se odgovornost za ovakav neuspjeh. Tužilaštvo BiH najavljuje da će formirati predmet u slučaju Sakiba Softića, a još se ne zna da li će predmet obuhvatiti i Bakira Izetbegovića.

Jedno od ključnih pitanja u bh. javnosti sada je ima li prostora za čuđenje zbog nepriznavanja legitimiteta Sakiba Softića. Osim što je u nekoliko javnih istupa, Softić sam priznao da više nije agent, on je to i napisao u svojoj knjizi, objavljenoj 2015. godine.

U prvoj rečenici, kada govori o presudi iz 2007. godine, sebe predstavlja kao bivšeg agenta Bosne i Hercegovine pred Međunarodnih sudom u Haagu. Još jedna potvrda nepostojanja ligitimiteta stigla je iz Suda još u maju 2016. godine, kada je Sud obavijestio Softića da više nije agent, te da je potrebno novo imenovanje. Međutim, nije jasno, ko je osim Softića, znao za to pismo, i ko je od javnosti ovu bitnu činjenicu sakrio.

“Ne znam je li Izetbegović, ali Softić jeste sigurno sakrio pismo u kojem se osporava njegov legitimitet, i zbog toga se osjećam posramljeno”, kazao je Željko Komšić, DF.

Sakib Softić i dalje nastavlja sa ignorisanjem telefonskih poziva novinara, ali je izvjesno da će njegovo postupanje i predstavljanje od sada biti pod lupom državnog tužilaštva.

“Vezano za postupanje g. Softića, Tužilaštvo BiH formirat će predmet i provjeriti sve navode”, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Hoće li ovaj predmet obuhvatiti i eventualnu odgovornost Bakira Izetbegovića još nije poznato, ali jesu stavovi njegovih političkih suparnika. Nermin Nikšić u otvorenom pismu ga pita zašto je tvrdio da legitimitet Softića nije upitan?

“Imali smo samo jedno pitanje za Vas, a to je da li gospodin Sakib Softić ima legitimitet da to učini? Vaš odgovor je bio da on to može uraditi, te da nova odluka Predsjedništva BiH o tome nije potrebna. To ste ponovili i na ‘savjetovanju’ u Vijećnici i nekoliko puta naglasili u obraćanju prisutnima i medijima. Sada je sasvim jasno kako ste sve vrijeme obmanjivali sve koji su krajnje dobronamjerno stali iza ove odluke”, poručio je Nikšić.

Osim pitanja sa početka ove priče, otvoreno je i još jedno, šta se radilo deset godina, koliko je trajao rok za podnošenje zahtjeva za reviziju. Baš kao što srpski članovi Predsjedništva BiH ništa nisu poduzeli da ospore akreditaciju Softića, tako je ni bošnjački članovi nisu potvrdili, premda su to tražili iz Fondacije Pravda za BiH. I to ne samo od Izetbegovića, nego i od Željka Komšića.

“Tadašnja dva člana Predsjedništva BiH su mogla donijeti odluku, ali bi ona bila osporavana od trećeg člana Predsjedništva”, objasnio je Emir Zlatar.

 “I da je hrvatski član Predjedništva, bilo ja tada ili Čović sada, ne bi ništa značilo, jer se cijeli proces oko revizije vodi oko bošnjačkog člana, Harisa Silajdžića tada, ili Bakira Izetbegovića, jer taj agent ima za šefa isključivo bošnjačkog člana Predsjedništva”, dodao je Komšić.

A bošnjački član Predsjedništva, u posljednja dva mandata, Bakir Izetbegović, kako je sam rekao, učinio je sve da revizija bude pokrenuta, ali je, prema njegovoj ocjeni, Međunarodni sud pravde u Haagu zalupio vrata pred onima koji traže pravdu. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.