Dolaskom Eseda Radeljaša na mjesto predsjedavajućeg Upravnog odbora sarajevskog Zavoda zdravstvenog osiguranja utrostručen je broj komisija u ovoj ustanovi, a njihovim članovima je za tri godine iz budžeta isplaćeno više od 580.000 KM.

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS) je od 2013. do 2016. godine potrošio više od 580.000 KM na rad komisija i timova koje je imenovao Upravni odbor ove ustanove. Federalni revizori su utvrdili da je dio novca za njihov rad neosnovano trošen.

Komisije i timove formirao je Upravni odbor (UO) Zavoda na čelu sa Esedom Radeljašem, političarom koji je ranije osuđen za prevare građana. On je na ovu funkciju došao zahvaljujući dogovoru o formiranju kantonalne vlasti između njegove Bosanske stranke (BOSS) i Stranke demokratske akcije (SDA).

Do dolaska Radeljaša u ZZOKS početkom 2013. godine djelovale su tri stalne komisije koje je imenovao Upravni odbor. One su brojale po šest članova i odlučivale o listama lijekova, pravima pacijenata i njihovom liječenju u inostranstvu.

U prva dva mjeseca mandata Radeljaš je potpisao razrješenja za tri postojeće komisije i imenovanja novih saziva sa duplo više članova. Osim postojećih, imenovane su još tri komisije i tri tima.
Članovima ovih tijela redovno su isplaćivane mjesečne naknade koje su se kretale između 300 i 500 KM, ali u Zavodu kažu da ne posjeduju izvještaje i zapisnike o njihovom radu. Za tri godine ova tijela su Zavod koštala 582.700 KM.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nisu mogli o ovome razgovarati sa Radeljašem jer se nalazi u pritvoru zbog optužbi za pranje novca i davanje mita, o čemu je CIN ranije pisao.

Dodatna naknada za redovni posao

Tim za pripremu sjednica Upravnog odbora je osnovan u februaru 2013. godine. Njegov zadatak je bio da, između ostalog, priprema materijale za sjednice i prati realizaciju odluka UO-a.

U ovaj tim su imenovani: tadašnji direktor Zavoda Faris Gavrankapetanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo Eldan Lokmić i dvije uposlenice Zavoda. Oni su za rad u ovom timu dobijali mjesečnu naknadu od 500 KM. Priprema materijala za sjednice UO-a spada u redovne obaveze direktora Zavoda. Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je zbog toga upozorio da je isplaćivanje naknada bilo neosnovano.

Lokmić je novinarima CIN-a rekao da je Ministarstvo dužno sudjelovati u UO-u kroz pripremu svih akata i da bi on, vjerovatno, učestvovao u tome i da nije bio imenovan za člana Tima. On kaže da je formiranje ovog tima predložio direktor Gavrankapetanović. U razgovoru sa novinarkom CIN-a Gavrankapetanović je rekao da je potrebno da pogleda rješenja o imenovanju kako bi govorio o ovoj temi.

Gavrankapetanović je bio član tri tima i jedne komisije koje je formirao Upravni odbor. Smijenjen je u decembru 2013. godine, a njegovo mjesto direktora Zavoda i ostale funkcije naslijedio je Kenan Crnkić koji nije odgovarao na pozive novinara CIN-a.

Gavrankapetanović i Crnkić su pored direktorske plaće od minimalno 4.800 KM dodatno naplatili po šest hiljada KM u Timu za pripremu sjednica UO-a, za posao koji su ionako morali obavljati.

Radeljaš je u julu 2013. godine potpisao i imenovanje Tima za pripremu sjednica Nadzornog odbora u kojem se, također, našlo mjesto za Gavrankapetanovića, a potom i za njegovog nasljednika Crnkića. U ovom timu su sudjelovale i dvije uposlenice Zavoda i svi zajedno su za dvije i po godine zaradili 31.600 KM.

Oba tima su ukinuta odlukama novog upravnog odbora u decembru 2015. godine. Jasmina Selimović, tadašnja predsjedavajuća UO-a, objasnila je da su razriješeni jer nije bilo dokaza da su radili efikasno i efektivno, a nepotrebno su koštali Zavod.

Nepotrebna komisija

Upravni odbor je u aprilu 2013. godine formirao i Komisiju za medicinsku rehabilitaciju koja obrađuje i odobrava zahtjeve osiguranika za korištenje usluga medicinske rehabilitacije. U tu komisiju su imenovana četiri doktora i tadašnje Radeljaševe kolege iz BOSS-a Haris Pleho i Rasim Smajić. Naknadno je imenovana i koordinatorica Komisije.

Predsjedavajući Komisije dr. Abud Sarić kaže da su ga pozvali iz Ministarstva da bude dio ove komisije: „I na prvom konstituirajućem sastanku uzeo sam priručnik koji ima ZZO i vidio da ta komisija apsolutno ne postoji, niti ima šta bi ta komisija radila, ni šta bi provodila“.

Sarić kaže da je na prvom sastanku ove komisije rekao da će tražiti pojašnjenje od Upravnog odbora šta Komisija treba da radi: „Ja uputio to i nakon toga sam dobio razrješenje sa funkcije“.

Članovi Komisije Džemal Pecar i Aida Nišić kažu da je Komisija imala dva sastanka. „Jednom se sastali i još jednom se rastali – to je bilo dva puta“, kaže Pecar. On je, također, rekao da Komisija nije imala nikakvu svrhu i da su već postojali jasni kriteriji Upravnog odbora da šefovi klinika na prijedlog ljekara šalju pacijente na rehabilitaciju. Komisija je djelovala svega četiri mjeseca. Za taj period članovi Komisije su naplatili ukupno 8.200 maraka.

Nišić kaže da nije sigurna zašto je Komisija razriješena: „Vjerovatno je taj sistem išao preko Zavoda, imao svoj tok, i Komisija je vjerovatno bila suvišna“.

Višak članova u komisijama

Poslovnikom o radu Upravnog odbora Zavoda propisane su tri stalne komisije: Komisija za pomoć za liječenje u inostranstvu, Komisija za rješavanje o pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u drugom stepenu i Komisija za lijekove.

U 2012. godini ove komisije su imale po šest članova. Imenovao ih je Upravni odbor na čelu sa tadašnjom predsjedavajućom Jasminom Selimović. Dolaskom novog upravnog odbora sa Radeljašem na čelu, razriješene su ove, a imenovane nove komisije sa duplo više članova. U naredne tri godine ove komisije su djelovale u različitim sazivima, a za naknade njihovim članovima je isplaćeno 334.100 KM.

U Komisiji za pomoć za liječenje u inostranstvu su ranije bili angažovani isključivo ljekari, a u novom sazivu su imenovani pravnici i ekonomisti. Jedna od novoimenovanih, Almira Lujinović, docentica na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, za CIN je rekla da je bilo potrebno da ova komisija ima više članova.

„Da ne bude da je sve u rukama dva-tri, ovako je imalo tu ljekara raznih profesija. Ne znam treba li deset, ali treba, tri je malo“, rekla je Lujinović.

Za naknade dvanaest članova ove komisije mjesečno je isplaćivano 3.700 maraka, a na rad Komisije ukupno je potrošeno 127.400 KM. Federalni revizori su utvrdili da je u 2015. godini njenim članovima isplaćena naknada za svih 12 mjeseci, iako Komisija nije radila u februaru, aprilu i augustu.

Naknade su uredno isplaćivane i članovima Komisije za rješavanje o pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u drugom stepenu, bez obzira na (ne)prisutnost na sjednicama. Iako Poslovnik o radu dozvoljava deset, Komisija je imala 12 članova.

Almasa Jukić je bila predsjedavajuća starog saziva Komisije koji je smijenjen dolaskom Radeljaša. Ona kaže da je u Komisiji bila samo dva mjeseca. „Meni je bilo jako krivo što sam razriješena tako, jer se ne bira ni kvalitet, ništa, nego stranka“, rekla je Jukić.

Abud Sarić je bio član ove komisije u oba saziva. Kaže da je u Komisiju ušao na prijedlog Ministarstva zdravstva i da mu je nerazumljivo povećanje broja članova: „Možete čak naći zapisnik gdje sam ja pitao zašto toliki broj ljudi odjednom“.

Također, on kaže da je naknada redovno bila isplaćivana članu Komisije koji nije dolazio na sjednice. „Znam da jedan član Komisije, Alispahić se prezivao, mislim, Mirza Alispahić (…) nikad nije došao u Komisiju (…) iako je bio imenovan i redovno isplaćivan. O tome smo mi redovno obavještavali u izvještajima koje smo podnosili Upravnom odboru“, kaže Sarić. I revizori su utvrdili da je jedan član ove komisije redovno isplaćivan u odsustvu. Prema podacima CIN-a, Alispahiću je isplaćeno ukupno 10.500 KM. Do objave ovog teksta Alispahić nije odgovorio na upit novinara CIN-a.

Sarić kaže da su ostali članovi redovno dolazili na sastanke, da je Komisija dobro radila svoj posao i riješila veliki broj predmeta. Članovima ove komisije je za 35 mjeseci rada isplaćeno ukupno 127.400 KM.

Novi upravni odbor je povećao članstvo i u Komisiji za lijekove. Umjesto dotadašnjih šest, Komisija je dobila 12 članova, što je više nego je predviđeno njenim Poslovnikom o radu. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH, Komisija za lijekove, između ostalog, donosi i revidira esencijalnu listu lijekova, usklađuje je sa federalnom listom i cijenama te donosi mjere za racionalizaciju potrošnje lijekova.

U 2014. godini ova komisija nije održala nijedan sastanak, a njeni članovi su te godine naplatili 44.400 KM. Ova komisija je prestala sa radom krajem maja 2015. godine. U odluci Upravnog odbora kojim je predsjedavala Jasmina Selimović je navedeno da članovi Komisije nemaju pravo na naknadu za zadnjih pet mjeseci jer nisu obavljali poslove iz svoje nadležnosti. Do tada im je isplaćeno ukupno 79.300 KM.

Trenutno u Zavodu djeluju tri stalne komisije, formirane odlukama Upravnog odbora. U njima se nalaze po pet članova i koordinator. Uposlenici Zavoda koji su imenovani u komisije nemaju pravo na naknadu dok ostali članovi naplaćuju svoj rad po održanoj sjednici. Naknade iznose od 100 do 120 KM. To je propisano Pravilnikom o imenovanju članova komisija ZZOKS koji je prvi put usvojen 2016. godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.