Zbog nepostojanja saglasnosti bh. lidera o izmjenama Izbornog zakona, upitno je održavanje Opštih izbora 2018. godine.

Izbor članova Predsjendištva mogao bi biti nelegitiman, zbog neprovođenja Odluke Sejdić – Finci. Ali ne samo to. Ukoliko Ustavni sud stavi van snage dio zakona u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Federacije BiH, institucije u ovom entitetu, ali i na nivou države, jednostavno bi mogle stati.

Federacija Bosne i Hercegovine mogla bi postati entitet – slučaj, kao što je godinama Mostar grad – slučaj. Od tog scenarija nas dijeli nekoliko mjeseci, u slučaju da se političari ne dogovore oko izmjena Izbornog zakona, a Ustavni sud BiH stavi van snage dio postojećeg zakona u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Federacije BiH. Po apelaciji Bože Ljubića, Ustavni je sud dao rok od šest mjeseci Parlamentu BiH da uskladi Izborni zakon, u suprotnom će cijela Federacija a možda i država biti u blokadi.

“U tom slučaju ne bismo mogli imati održane izbore za Dom naroda, radi se o posrednim izborima, ali se onda postavlja pitanje zašto bismo imali izbore za Zastupnički dom ako ne možemo konstituirati Dom naroda. Ako nemamo Dom naroda, ne možemo konstituirati izvršnu vlast u Federaciji”, izjavila je Lidija Korać, bivša članica Centralne izborne komisije.

Ustavna pozicija Doma naroda Federacije je takva da bez potvrde delegata padaju u vodu svi zakonski akti usvojeni u zastupničkom domu. I ne samo to, neće biti moguće izabrati predsjednika i potprepredsjednike entiteta. Ni tu nije kraj – Dom naroda potvrđuje i entitetsku Vladu, ali i delegate u državni Dom naroda, što bi značilo blokadu cijele Bosne i Hercegovine. A toga su svjesni i politički lideri.

“Da ovaj rok od mjesec dva dana, nam se ističe. Bojim se da sve što ne uradimo u to vrijeme, mi ćemo se baviti krizama”, kazao je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Ta tema jeste dotaknuta, nismo približili stavove, radiće se i dalje na tome”, kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Ovo neslaganje se odnosi i na prijedloge o načinu izbora delegata u Domu naroda, jer za SDA nije prihvatljiv HDZ-ov elektorski model. HDZ predlaže i način izbora članova Predsjedništva, u skladu sa Odlukom Sejdić i Finci. Tako bi se iz Republike Srpske birao jedan član, koji će po logici biti Srbin, što je prihvatljvo srpskim strankama.

Federacija bi, prema HDZ-u, ostala jedna izborna jedinica ali podijeljena na tri područja, A B i C. Prva dva bi podrazumijevala dvotrećinsku većinu bošnjačkog ili hrvatskog naroda, a područje C bi bilo mješovito.

Bošnjački član Predsjedništva bi bio onaj sa najviše glasova među bošnjačkim kandidatima, a pod uvjetom da je osvojio više glasova u područjima A i C u odnosu na B i C, a u slučaju hrvatskog člana, da je osvojio više glasova u područjima B+C u odnosu na A+C.

Ali, ni oko toga ne postoji politička saglasnost. Kao, u ostalom, ni oko Mostara, za koji HDZ predlaže pet izbornih jedinica, i gradsko vijeće sastavljeno od 35 vijećnika, od kojih svaki konstitutivni narod ne bi imao više od 15, dok bi ostali imali jednog vijećnika.

Ako bismo se rukovodili Presudom u slučaju Sejdić – Finci, onda ni izbori za članove Predsjedništva BiH, 2014. godine nisu trebali biti održani, ali njihov legitimitet niko nije osporio, uključujući i međunarodnu zajednicu.

Međutim, sada postoji novi momenat, a to je odluka Ustavnog suda BiH, koji je stavio van snage dio Izbornog zakona o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ustavni sud je dao rok od šest mjeseci da se taj zakon uskladi sa odlukom Ustavnog suda. No, ako se to i ne dogodi, to neće biti prvi put da se ne poštuju odluke Ustavnog suda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.