Autor zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, nekadašnji američki ambasador za pitanja ratnih zločina i profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Northwestern u Chicagu David Scheffer gostovao je u večerašnjem Pressingu na N1.
Međunarodni sud pravde u Hagu propustio je, zbog proceduralnih razloga, da prvi put u historiji odlučuje o reviziji presude protiv jedne zemlje optužene za genocid.
Srbija je izbjegla suočavanje sa odgovornošću za genocid u BiH, nakon što je registrar suda osporio legitimnost BH agenta Sakiba Softića.
Da li je u slučaju revizije presude procedura pobijedila pravo i pravdu?
“Trenutno, jeste nažalost. Naše mišljenje je da je zahtjev za reviziju bio u potpunosti legitiman i da je agent bio ovlašten od Vlade BiH i da ta ovlast nikada nije poništena. Zbog tehnikalija i proceduralnog razloga ovaj zahtjev je odbijen na Međunarodnom sudu pravde. To nije nešto što nismo pretpostavljali, ali smo vjerovali da će se Sud podrobnije zabaviti našim zahtjevom i razmotriti ovo pitanje“, kazao je Scheffer za N1.
Istakao je da je praksa Suda da se nakon isteka deset godina od presude ostavlja rok za mogućnost revizije.
“Ne vidimo osnovu za odluku Registrara u smislu onoga što piše u pravilima Suda i onoga što se podrazumijeva zahtjevom za reviziju, kao i na osnovu onoga što je potrebno da se dokaže ovlaštenost agenta. Veoma je neobično da postoji zahtjev koji navodi unutrašnju vladinu odluku da se podnese zahtjev za reviziju. To ranije nije rađeno niti traženo. Ono što je praksa jeste da pokažete da agent ima ovlaštenje da zastupa zemlju u datom predmetu gdje je donesena presuda 2007. godine na desetogodišnji period. Nakon toga, ostavlja se mogućnost revizije“, smatra Scheffer i dodaje:
“Nismo našli odluku Suda da zahtjev za revizijom postojećeg predmeta je na neki način novi zahtjev Sudu, sasvim novog predmeta. Ako se to negdje može dokazati u Sudu ili pravilima, mi bismo bili zainteresovani da to vidimo. Obzirom da ne postoji takva odredba u Statutu nadali smo da ćemo imati ročište o prihvatljivosti zahtjeva pred svih 15 sudija. Umjesto toga, dobili smo pismo od predsjednika Suda i prethodno pismo registrara suda koje nas informira da je “Sudu potreban dokaz o internoj odluci Vlade za podnošenje zahtjeva“. To je zanimljivo stajalište Suda, nas interesuje da li je to mišljenje svih 15 sudija suda“.
Schaffer je naveo dvije ključne stvari koje bi se mogle pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde.
“Nama bi bilo draže da možemo dvije osnovne stvari pokrenuti pred Sudom:
1. Šta je potrebno po bh. pravu da se imenuje agent koji zastupa Vladu BiH pred Međunarodnim sudem pravde. Mi
bismo u tom slučaju ponudili argumentaciju da je gospodin Softić ovlašten 2002. da zastupa BiH u ovom predmetu i od tada nije donesena nikakva odluka Predsjeništva kojom bi se povukla ta odluka. Vi morate imati odluku Predsjedništva o poništenju statusa pod jedinstvenom strukturom Vlade BiH, inače ta prethodna odluka je valjana. Mi bismo istakli Ustavna pitanja, pravila Predsjedništva BiH. Što se tiče, prema bh. pravu ovo je agent BiH i to bi bila zanimljiva diskusija sa sudijama.
2. Mi bismo predstavili argumentaciju da sam zahtjev za reviziju je već dio postojećeg predmeta BiH protiv Srbije, inače ne bi bilo smisla i jedini razlog zašto postoji zahtjev za revizijom je jer se dešava u sklopu postojećeg predmeta. To je nastavak postojećeg predmeta, nije nešto novo što je palo s Marsa i tretira se kao predmet za koji Sud nije ranije čuo“, istakao je.
Schaffer je još kazao da postoji dosta toga o čemu bi rado diskutovao sa sudijama.
“Jedini razlog zašto se podnosi zahtjev za reviziju i jedini način da se to učini jeste da se traži revizija u roku od deset godina nakon donesene presude. Rado bismo diskutovali o tome sa sudijama. O tome Sud treba da odlučuje u meritumu, radi se o genocidu, a ne o sporu oko granice ili naftne koncesije. To je važno pitanje i ne smije biti odbačeno na osnovu tehnikalije”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
