Danas su iz Koalicije za REKOM uputili apel liderima zapadnog Balkana u vezi sa osnivanjem REKOM-a u kome, između ostalog, Koalicija za REKOM poziva lidere post-jugoslovenskih zemalja da ne propuste istorijsku šansu da sa što je moguće manjim zakašnjenjem sačine popis ratnih žrtava.
Objavljivanje imena ratnih žrtva je barem djelimična garancija neponavljanja zločina i temelj izgradnje mira i pomirenja. Uključivanje procesa REKOM u program Berlinskog procesa može da otkloni prepreke nastale alarmantnim udaljavanjem lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja sa prošlošću, saopćeno je, a pismo prenosimo u cjelosti:
“Poštovani lideri zemalja, nasljednica nekadašnje SFRJ
Obraćamo vam se u ime regionalne koalicije koja se zalaže za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše SFRJ, u periodu 1991-2001. godine (REKOM). Peticiju za osnivanje REKOM-a je potpisalo 580.000 građana iz svih post-jugoslovenskih zemalja. Ideja je izgrađena u konsultativnom procesu civilnog društva i u dijalogu sa vladama i predsjednicima država u regionu.
Osnivački akt, Izmjene statuta REKOM-a, koji su sačinili zvanični izaslanici za REKOM1, Koalicija za REKOM je prihvatila u cijelini na Desetoj skupštini, 14. novembra 2014. godine. Bilo je očekivano da se postigne politički sporazum o osnivanju REKOM-a. Međutim, u praksi se pokazuje da je u zemljama nastalim na području bivše SFRJ proces uspostavljanja tranzicione pravde u ozbiljnoj krizi. Nema više političke volje za procesuiranjem počinilaca ratnih zločina; državne institucije nisu postale djelotvorne i nezavisne, a dijalog o prošlosti nije postao prioritet u regionalnoj suradnji.
Pravo na istinu je ozbiljno ugroženo. Jedan od razloga slabog napretka je svakako i nedovoljno jasna i podsticajna podrška Evropske unije. Hapšenje i predaja haških optuženika, Ante Gotovine, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Slobodana Miloševića, postignuto je zahvaljujući politici uslovljavanja koju je EU primenjivala u pregovorima sa zemljama kandidatima za članstvo u EU. Međutim, u vezi sa pravom na istinu, EU finansijski podržava projekte civilnog društva, ali ne učestvuje u komunikaciji između vlada i civilnog društva, niti su pregovori o pridruživanju EU u vezi s napretkom u otkrivanju i kazivanju istine o prošlosti.
Dobrodošao je poziv komesara Savjeta Evrope za ljudska prava koji je u izveštaju “Nestale osobe i žrtve prisilnih nestanaka u Evropi”, objavljenom 22. februara 2017. godine, pozvao države nasljednice bivše Jugoslavije da preuzmu odgovornost za osnivanje REKOM-a i da osiguraju da informacije koje se nalaze u državnim i bezbjednosnim arhivama budu dostupne javnosti. Međutim, taj apel nema potrebnu snagu da deblokira politički dio procesa REKOM-a.
Rezultati koji obavezuju
Jedan od osnovnih zadataka REKOM-a, utvrđen Izmjenama statuta REKOM-a, jeste popis civila i vojnika koji su izgubili život u vezi sa ratom, kao i dokumentiranje mjesta zatočenja tokom ratova.
Koalicija za REKOM, uporedo sa zagovaranjem osnivanja REKOM-a, sprovodi empirijsko istraživanje ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih i mjesta zatočenja u BiH, kako bi podržala mandat REKOM-a i pomogla Komisiji u dokumentiranju pojedinačnih sudbina žrtava i mjesta zatočenja.
Do kraja 2016. godine Koalicija za REKOM je potvrdila identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili život u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, a na osnovu 56.000 dokumenata, među kojima je oko 17.000 izjava svjedoka i članova porodica. Dokumentirano je 630 logora i mjesta zatočenja u BiH, u kojima je bilo zatočeno preko 170.000 ljudi, najviše civila.
Koalicija za REKOM je izgradila Bazu podataka o ljudskim gubicima koju je tim eksperata za povrede ljudskih gubitaka u vrijeme oružanih sukoba2, nakon dvogodišnje analize, u februaru 2015. godine, ocijenio najpouzdanijom bazom podataka o ratnim žrtvama.
Istraživačko dokumentacioni centar i Fond za humanitarno pravo izdali su Bosansku knjigu mrtvih sa imenima 96.000 žrtava u ratu u BiH, a Haški tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 žrtava ratnih zločina – ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je u međuvremenu obavljen značajan dio posla, a da popis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu države nasljednice nekadašnje SFRJ, i da na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava.
Koalicija za REKOM poziva lidere post-jugoslovenskih zemalja da ne propuste istorijsku šansu da sa što je moguće manjim zakašnjenjem sačine popis ratnih žrtava. Objavljivanje imena ratnih žrtva je barem djelimična garancija neponavljanja zločina i temelj izgradnje mira i pomirenja. Uključivanje procesa REKOM u program Berlinskog procesa može da otkloni prepreke nastale alarmantnim udaljavanjem lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja sa prošlošću.
Javni zagovarači Inicijative REKOM:
Dženana Karup Druško, BiH
Dr. prof. Zdravko Grebo, BiH
Dino Mustafić, BiH
Dr. prof. Žarko Puhovski, Hrvatska
Dr. prof. Židas Daskalovski, Makedonija
Adriatik Kelmendi, Kosovo
Duško Vuković, Crna Gora
Dr. Dinko Gruhonjić, Srbija
Nataša Kandić, Srbija”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
