Sarajevo je danas bilo domaćin Samita premijera zemalja Zapadnoga Balkana. Samit je uslijedio nakon zategnutih političkih tenzija u regiji.

Kao nastavak Samita o Zapadnom Balkanu, koji je održan 4. jula 2016. godine u Parizu, mi, šest premijera Zapadnog Balkana, okupili smo se danas da još jednom potvrdimo obaveze koje smo preuzeli, utvrdimo dosadašnji napredak i uradimo pripreme za naredni samit, koji će se održati 12. jula 2017. godine u Trstu, a čiji domaćin je Italija.  Ovom sastanku prisustvuju predstavnici Italije, Evropske Komisije i Evropske službe za vanjske poslove.

Pariski samit 2016. godine osigurao je važan plan za dalje jačanje regionalne saradnje, snažnije povezivanje i produbljivanje integracija, vođenih jasnom perspektivom pridruženja Evropskoj Uniji.

Ostajemo u potpunosti posvećeni našoj perspektivi pridruživanja Evropskoj Uniji, gdje upravo leži naša zajednička slobodna i prosperitetna budućnost. Pozdravljamo činjenicu da je Evropsko Vijeće još jednom potvrdilo svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i naglasilo da Evropska Unija ostaje posvećena ovom regionu i angažirana na svim nivoima kako bi dala podršku stabilnosti i produbila političke i ekonomske veze sa regionom i unutar njega. Ova čvrsta i pouzdana perspektiva time nastavlja da pokreće našu transformaciju i modernizaciju kroz političke i ekonomske reforme.

Princip “prvo ono osnovno” nastavlja biti u središtu naših napora u pogledu vladavine prava, što uključuje sigurnost, osnovna prava, demokratske institucije i reformu javne uprave. Također smo usmjereni na privredni razvoj i konkurentnost u svrhu poticanja poduzetništva u regionu, ubrzavanja procesa privlačenja stranih investicija, povećanja rasta i izgleda za otvaranje novih radnih mjesta. Nastavljamo s napretkom na našem evropskom putu pridruženja i na tom putu nećemo štedjeti snage.

Dok pojedinačno napredujemo ka evropskoj perspektivi, svjesni smo nužnosti da udružimo svoje snage i djelujemo kao jedinstven region.

Zajedničkim snagama radimo kako bismo stvorili nove mogućnosti za ovaj region, koristeći njegove potencijale kako bismo dodatno ojačali njegov uspjeh. Ne odstupamo od našeg svečanog obećanja da podupiremo jedni druge na našim putevima ka Evropi i da jedni drugima ne stvaramo prepreke na tom putu. Zbog toga nas brine porast nacionalističke polarizacije i zalažemo se za rješavanje međusobnih političkih razlika unutar naših demokratskih institucija, te jačanjem uzajamnog političkog dijaloga.

Iskrena predanost procesu pomirenja ključna je za stabilnost našeg regiona. U ovom trenutku posebno, mi ponovo ističemo našu snažnu posvećenost rješavanju tekućih bilateralnih pitanja u što kraćem roku,kao i intenziviranju naših napora u skladu s duhom Deklaracije Bečkog samita iz 2015. godine i Bečke konferencije iz aprila 2016., kako bismo ostvarili veći napredak u tom pogledu.

“Berlinski proces” i inicijativa Zapadni Balkan 6 su već podstaknuli jačanje i produbljivanje regionalne saradnje. Redovni ministarski sastanci su obezbijedili fokus i pružili podsticaj našim reformskim nastojanjima, naročito u pogledu Agende povezivanja.

Povezivanje

Agenda za povezivanje ostaje u središtu našeg djelovanja u osiguravanju stvarne koristi za naše građane i obezbjeđivanju infrastrukture za širu saradnju u drugim oblastima. Podrobno smo razmotrili realizaciju 13 investicionih projekata u oblasti transportnog i energetskog povezivanja ukupne vrijednosti 825 miliona €, uključujući donacije EU u iznosu od 303 miliona €, koji su dogovoreni na samitima o Zapadnom Balkanu 2015. i 2016. godine. Od navedenih projekata, dva su već počela s realizacijom tokom 2016. godine, a do samita u Trstu biće pokrenuto još nekoliko njih. Važno je organizirati regionalne promotivne događaje o ovim projektima kako bi se našim građanima pokazalo da je Agenda za povezivanje stvarna i da daje konkretne rezultate. U procesu priprema za samit u Trstu, u sklopu „Investicionog okvira za Zapadni Balkan“ pokrenut je proces skrininga novih projekata.
Svjesni smo da odabir finansiranja zavisi od rigorozne procjene zrelosti i napretka koji smo postigli u sprovođenju „reformskih mjera povezivanja“ kojima će se otvoriti tržišta, kreirati transparentni regulatorni okviri, unaprijediti sigurnost i smanjiti troškovi za poslovne subjekte i građane, te privući daljnja ulaganja u saobraćaj i energetiku.

Pojačani monitoring kroz redovne sastanke ministara Zapadnog Balkana, a na osnovu izvještaja o monitoringu koje izrađuje Opservatorija za nadgledanje saobraćaja u jugoistočnoj Evropi i Sekretarijat Energetske zajednice, u velikoj je mjeri olakšao i usmjerio naše aktivnosti na reformama politika djelovanja. Nastavit ćemo da odlučno ulažemo napore, ohrabreni novonastalim zamahom. U pogledu saobraćaja, svjesni smo potrebe za daljnjim napretkom u poboljšanju procedura prelaska granice i infrastrukturnih objekata. Opredijeljeni smo za finaliziranje Sporazuma o transportnoj zajednici.

Vjerujemo da je Zapadni Balkan najbolja lokacija za Sekretarijat ovog Sporazuma. Važan napredak postignut je u oblasti energetike, gdje je naš cilj povezivanje s Energetskom unijom EU na osnovu „Mape puta za regionalno tržište električne energije“. Energetska efikasnost i razvoj obnovljivih izvora energije i dalje će biti u svrhu naše agende reformske politike.

Daljnja privredna saradnja na Zapadnom Balkanu: Razgovor o jedinstvenom tržištu U cilju jačanja našeg potencijalnog rasta, otvaranja radnih mjesta i privrednog približavanja unutar EU, trebamo raditi na regionalnoj ekonomskoj integraciji zasnovanoj na pravilima. Kako bismo osigurali uspjeh, također je potrebno da omogućimo inovacije, aktivno stimuliramo poslovne subjekte i podržavamo investiranje i na nivou malih i srednjih preduzeća (MSP).

Predlažemo da naši predstavnici, zajedno s Vijećem za regionalnu saradnju i uz podršku Evropske komisije, počnu raditi na izradi prijedloga za zajednički pristup ka jačanju privredne saradnje na zapadnom Balkanu putem različitih inicijativa kako bi se izložile na samitu u Trstu, što bi uključivalo npr. inicijative o protoku roba, usluga i kapitala, slobodnom kretanju kvalifikovane radne snage, zajedničkom digitalnom pristupu, te dinamičnom prostoru za
investicije.

Mala i srednja preduzeća su okosnica privrede i s nestrpljenjem očekujemo inicijative koje će biti izložene na samitu u Trstu kako bi se promovirao njihov razvoj i bolji pristup finansiranju, uključujući i finansiranje putem Programa za razvoj preduzeća i inovacija na
Zapadnom Balkanu“.

Pozitivni program za mlade

Vjerujemo da su mladi u našem regionu ključni akteri u našim nastojanjima na ostvarivanju regionalne saradnje, prijateljstva i pomirenje. Otvaranje Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO) u Tirani 8. decembra 2016. godine pokazalo je naše opredjeljenje za ostvarivanje tih ciljeva i oslanjanje na mlade ljude koji će nam pomoći da te ciljeve ostvarimo. Raduje nas što će Regionalni ured za saradnju mladih proraditi punim kapacitetom. Potpuno smo svjesni napretka i koristi od obuke i programa razmjene za mlade uposlenike EU, te pozivamo da se na Samitu u Trstu objavi nastavak ovog programa.

Migracije

Problem migracija je i dalje prisutan na ruti koja prolazi Zapadnim Balkanom, naročito u slučaju dvije od šest zemalja Zapadnog Balkana koje su najviše izložene ovom problemu. Iako se obim ovog problema smanjio usljed zatvaranja rute u martu prošle godine, i dalje postoji stalni priliv osoba koje još uvijek koriste ovaj pravac. Stoga pozdravljamo trajnu opredijeljenost EU u pružanju podrške prostoru zapadnog Balkana koji se nalazi na zapadnobalkanskoj ruti, koja je izražena u Deklaraciji Evropskog vijeća iz Malte u februaru. kontinuirana pažnja u vezi sa mogućim rizicima razdvajanja migracionih kretanja. Pozdravljamo tijesnu saradnju sa Komisijom, Evropskom graničnom i obalnom stražom i državama članicama EU u efikasnom praćenju, boljem upravljanju granicama i migracijama uz poštivanje osnovnih ljudskih prava, borbu protiv trgovine ljudima, krijumčarenja migranata i unapređenje smještajnih kapaciteta za migrante.

Borba protiv terorizma i radikalizacije

Terorizam i radikalizacija i dalje predstavljaju prijetnju u samoj regiji i van nje. Pozdravljamo koncept integrisanog upravljanja granicama za Zapadni Balkan koji je u decembru 2016. godine usvojilo Vijeće EU za pravosuđe i unutrašnje poslove. Vraćanje stranih boraca i opasnost od stvaranja radikalizovanih „paralelnih“ zajednica predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti koju nastojimo ukloniti jačanjem provedbe zakona, strategijama za borbu protiv terorizma i akcionim planovima koji sve više imaju težište na prevenciji i borbi protiv radikalizacije. Svjesni smo da je u ovoj oblasti potrebno uraditi više i tijesno ćemo sarađivati sa EU, što podrazumijeva i proširenje njezine Mreže za borbu protiv radikalizacije na našu regiju i produbljivanje naše saradnje sa Europolom u oblasti borbe protiv terorizma.

Borba protiv korupcije

Čvrsto smo odlučni da pojačamo napore na sprečavanju i borbi protiv korupcije u svim njezinim oblicima. Nastavit ćemo raditi na uspostavljanju kredibilnih okvira politike za sprečavanje i rješavanje problema korupcije, osnivanju posebnih institucija i ulaganju značajnih napora na unapređenju specijalizacije u ovoj oblasti. Učvrstit ćemo našu saradnju i očekujemo da će Samit u Trstu dati podsticaj u ovom pravcu.

Budući planovi

Gledajući u budućnost, naglašavamo potrebu za nastavkom angažmana svih aktera unutar Berlinskog procesa. Računamo na podršku Evropske unije koja će uz naše napore doprinijeti našem daljem stabilnom napretku prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.