Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo naredne sedmice sastat će se sa entitetskim ministrom trgovine i turizma Predragom Gluhakovićem, a tema sastanka bit će obnova Banje Guber u Srebrenici.

Nakon nedavnog sastanka entitetskih vlada u Banjaluci, inicirana je ideja da oba resorna ministarstva iz Federacije BiH i RS rade na pokretanju ovog projekta.

“Ja sam lično čula brojne priče mojih prijatelja i rodbine koji su prije rata odlazili u Srebrenicu na liječenje. Znam i sarajevske liječnike koji su tamo radili. Kroz njih sam upoznala neku potpunu drugačiju stranu Srebrenice od one koja nam danas stiže preko medija. Mislim da vrijedi uložiti truda da opet vidimo lijepu sliku ovog grada“, kazala je Đapo za N1.

“Naravno, projekat je izuzetno značajan prije svega za lokalnu zajednicu. Za građane Srebrenice on znači nova radna mjesta i to ne samo na liječilištu, već i u pratećoj djelatnosti, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i tako dalje, a za čitavu općinu on može biti motor generalnog ekonomskog oporavka. Godinama traju potpuno nepotrebne političke rasprave oko Banje Guber i vrijeme je da je konačno prekinemo“, navela je.

“Mi u Federaciji imamo obavezu da pomažemo Srebrenici i Srebreničanima. Srebrenica je simbol genocida, ali ne smijemo zaboraviti ni na činjenicu da danas tamo ima jako puno povratnika kojim treba podrška. Valjda je već svima jasno da dosadašnja politika slanja bespovratnih donacija ne vodi ničemu, te da Srebreničanima – bez obzira na nacionalnost – trebaju promišljeni i održivi projekti. Banja Guber sigurno ima u tom pogledu najveći potencijal. Meni je jako žao što se nakon prošlogodišnjih izbora stvorila situacija da federalni zvaničnici izbjegavaju Srebrenicu. Očigledno je da je Srebrenica sa srpskim načelnikom postala neka vrsta tabu teme i da tu najviše ispaštaju povratnici koji su prepušteni sami sebi. Biće mi posebno drago ako uspijemo Srebrenicu i Srebreničane izvući iz ove pat pozicije“, istakla je federalna ministrica okoliša i turizma za N1.

Kazala nam je i da uskoro planira dolazak u Srebrenicu kako bi vidjela situaciju oko Banje Guber i da razgovara sa lokalnim i entitetskim vlastima.

“Mislim da ima modaliteta da se naše ministarstvo uključi u pokretanje ove investicije“, kazala je.

Podsjetimo, ljekovita voda Crnog Gubera koristi se od davnina. Pili su je stanovnici drevne Domavije, koji su kod vrela imali i kupatilo. Da su srebrenički mineralni izvori bili poznati još od prije dva milenijuma, svjedoče natpisi iz 220. godine, na ostacima velikog rimskog kupatila u Gradini.

Austrogarski okupatori su flaširali mineralnu vodu Banje Guber i prodavali je širom monarhije (Guber-voda). Mineralna voda se flaširala i izvozila od 1887, a prva kaptaža je izvedena 1889. godine. Poslije detaljne analize vode 1894. godine Crni Guber je proglašen za jedno od najboljih i rijetkih arseno-gvožđevitih prirodnih vrela našeg kontinenta. Flaširana Guber-voda bila je poznata i cijenjena širom Evrope, čak smatrana boljom od čuvene Leviko-vode (iz Vetriola u južnom Tirolu – sada Italija). Najviše je izvožena u Beč, zatim Englesku, Njemačku, Dansku, Holandiju i Švedsku. Prodavana je i u Americi i Africi. Dok je 1898. godine izveženo oko 200.000 boca Guber-vode, tri godine kasnije firma “Matoni” iz Beča izvezla je 236.544 boca ove vode. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.