Pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala danas je počela sedmodnevna rasprava o žalbama na prvostepenu presudu kojom su na 111 godina osuđena šestorica zvaničnika takozvane Herceg-Bosne.

Sa ovim procesom obnavlja se i pitanje ostaje li hipoteka odgovornosti i na zvaničnicima Republike Hrvatske, te otvara li drugostepena presuda vrata novoj tužbi BiH u ovom slučaju protiv Hrvastske.

Odbrana je najavila pobijanje udruženog zločinačkog poduhvata, pogotovo u dijelu koji se odnosi na učešće dužnosnika Republike Hrvatske u udruženom zločinačkog poduhvatu i okupaciji.

Pred Žalbenim vijećem prvi je govorio Jadranko Prlić, lider takozvane Herceg-Bosne koji jepredočio šta je sve to Haški tribunal propustio da utvrdi, s ciljem da negira udruženi zločinački poduhvat i secesionističke namjere tadašnje takozvane Herceg-Bosne.

Prlić je u svom obraćanju Tribunalu kazao da je prošao kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo, te je tražio od Žalbenog vijeća da ne poklekne pred završnim argumentima, podnescima i da pažljivo gledaju dokaze i “realni kontekst događaja”.

Prlić je najavio i izlazak knjige, koja će objasniti šta je to Herceg-Bosna – i koja dokazuje suprotne namjere i njene ciljeve.

“U novembru 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata – dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta općina koje su bile dio hrvatskih zajednica – a koje su bile dio Herceg-Bosne”.

Prlić je onda govorio o pitanjima koja su pomenuta u nalogu od 1. marta.

“Uredi za odbranu formirani su u 46 općina. Umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. godine, Vijeće je propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata. U njima stoji da je Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekajanja granica i za saradnju sa muslimanima”, kazao je Prlić.

Prlić je u nekoliko navrata ponovio da je Vijeće pogrešno utvrdilo kriminalnu namjeru Herceg-Bosne, kazavši da nije bilo nikakve namjere preseljenja muslimana.

“Herceg-Bosna je ubuhvatala sva slobodna područja, sve do formiranja FBiH 1994. godine. Dio od Tuzle, do Neuma – nalazi se 2.5 miliona ljudi pod zaštitom Arbije BiH i HVO”, kazao je Prlić.

On je kazao da je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odgovarao HVO-u, a ne nekom izabranom klubu.

“Što je važno za preseljenje stanovništva, u ime svih ovih opština, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutrašnoj organizaciji – a ne o podjeli, kako se smatra”.

Prlić je kazao da je BiH podržavala cjelovitost BiH dve do potpisa Dejtona 1995. godine, te da je unija 46 općina nastala s ciljem odbrane u uvjetima raspada Jugoslavije.

“Da su pravilno gledali dokaze, zaključili bi da su srpski napadi imaju namjeru stvaranja Velike Srbije, tako da je bespredmetna priča o dogovoru iz Karađorđeva – jer je došlo do rata”, ocijenio je Prlić.

“Politički karakter HZHB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BIH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda”.

“Vijeće je propustilo primijetiti da HZHB nije bila aktivna šest mjeseci, do početka rata u aprilu, kada se formira vojska. Cilj je bila odbrana od agresije, ali Predsjedništvo, odnosno Alija Izetbegović formira prvo Teritorijalnu odbranu, potom i Armiju RBiH – u osnovi muslimansku vojsku. Od 44 zapovjednika, 43 su bila muslimani – niti jedan Hrvat”, kazao je.

On je u izlaganju između ostalog i kazao da gdje god je djelovao HVO – Armija BiH nije.

Dešavanja iz Haškog tribunala i Žalbeni postupak pratite uživo na N1 ili putem portala N1info.com.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.