Jesu li lideri zemalja bivše SFRJ odustali od procesa suočavanja s prošlošću i tranzicijske pravde? Koliko govore o pomirenju, a koliko zaista rade da do njega i dođe, te koliko je BiH daleko od toga da njeni građani žive zajedno, jedni sa drugima? Iz građanske inicijative REKOM kažu da je pomirenje na Balkanu već odavno zapostavljeno.
Već više od dvadeset godina zvaničnog mira u Bosni i Hercegovini govori se o pojmovima suočavanja s prošlošću i pomirenja. Barem deklarativno, politički predstavnici svih naroda zagovaraju prevazilaženje konflikta te zbližavanje nekad sukobljenih strana. U propagiranju pomirenja kao trajnog cilja pomaže im još jedan akter, međunarodna zajednica.
“Mir na Balkanu znači mir u Evropi. Nedavno smo se suočili i mogli bismo se suočiti u budućnosti, sa nekim pokušajima da se to dovede u pitanje. Evropska unija je odlučna da sarađuje sa svim akterima u regionu, kako bi doprinijela da mir u regionu postane nepovratno dostignuće, te da regionalna saradnja bude zasnovana na čvrstim osnovama”, poručila je Federica Mogherini, Visoka predstavnica EU.
Pored čestog pomena pomirenja u zvaničnim izjavama, postavlja se pitanje koliko su oni koji vode države na Balkanu doprinijeli istinskoj normalizaciji odnosa među narodima?
“Izrazito pogoršavaju odnose u regionu. Ponovo svjedočimo netoleranciji i isključivosti. Svjedočimo nečemu što je uvijek bilo stajalište i srž ratnog zločina, a to je etno-etika, gdje je samo pripadanje jednoj sredini jamčimo neke osobine. Te osobine nevinosti, jer je krivica uvijek orkestrirana na onoj drugoj strani”, kazao je Dino Mustafić, režiser.
Uprkos dugogodišnjoj priči o pomirenju, političari širom regije nerijetko pronalaze priliku da govore o mogućim novim sukobima, najčešće u predizbornim kampanjama. Iz građanske inicijative REKOM kažu, u pitanju je prikupljanje jeftinih političkih poena.
“Ja sam se, iskreno rečeno, smrzla kad sam vidjela da je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nedavno izjavio, potpuno hladnokrvo: ‘Znate, rata neće biti. Ali sukoba će biti.’ Šta to znači? Negiranje, a s druge strane povećavanje tih podataka, kako bi se manipuliralo unutar svoje etničke zajednica. To, nažalost, naše političke elite najvećim dijelom još uvijek drži na vlasti”, istakla je Dženana Karup Druško, građanska inicijativa REKOM.
Predstavnici nevladinih organizacije koje se bave pomirenjem naroda na prostoru bivše Jugoslavije, zaključili su kako najprije svi trebaju prihvatiti zločine koji su se desili. Zatim, dijalogom, graditi društvo u kojem će svi građani, bez obzira na etničku pripadnost, živjeti jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
