Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić pozvao je članice NATO-a da aktiviraju Akcioni plan za članstvo (MAP) bez ispunjenja formalnog uslova registracije vojne imovine, jer u suprotnom BiH neće napredovati u narednih desetak dana.
Ivanić je to rekao u svom obraćanju na sesiji “Evroatlantske integracije na zapadnom Balkanu” u Sarajevu gdje se održava 94. Rose-Roth seminaru Parlamentarne skupštine NATO i zasjedanje Posebne skupine Parlamentarne skupštine NATO-a za Mediteran i Bliski istok.
Ivanić je naglasio da će se dotaći dvoje teme, trenutnog političkog ambijenta u BiH i političkog pogleda u aktiviranju MAP-a, uslova, preduslova i problema koji su se pojavili.
“Kod nas se dešavaju i pozitivne stvari u političkom životu, kao što su što značajnije pokrenut put ka Evropskoj uniji u mandatu ovog Predsjedništva BiH. Imali smo važnu ulogu, jer smo svojom izjavom na početku mandata otvorili evropsku perspektivu BiH, koja je bila blokirana, jer sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sedam godina nije stupio na snagu”, naveo je Ivanić.
Rekao je da je nakon te inicijative Predsjedništva BiH, BiH podnijela aplikaciju za članstvo, te da je ona aktivirana, na osnovu čega je BiH dobila preko 3.000 pitanja od EU.
“Uvjeren sam da ćemo to završiti relativno brzo, zatim će uslijediti podpitanja i na to ćemo odgovoriti. Moj je osjećaj da bi krajem ove ili početkom naredne godine EU mogla odlučiti hoće li BiH dobiti status kandidata ili ne. Nadam se pozitivnom odgovoru, jer svi u regionu su kandidati osim BiH. Vrijeme je da i mi dobijemo taj status“, poručio je Ivanić.
Govorio je i o integracijama u NATO i problemu na koji je BiH naišla prilikom aktiviranja MAP-a. Istakao je da je veoma pozitivna stvar što je Predsjedništvo BiH nedavno usvojilo dokument pod nazivom Pregled odbrane, kojim je utvrđena veličina i struktura Oružanih snaga BiH. Ivanić je naglasio da u BiH čim se spomene prošlost dođe do tenzija, diskusija i pojave razlika na političkoj sceni.
“O prošlosti ne mislimo isto, jer svi narodi misle da su bili žrtva u ratu, a onda se bude tenzije i to nije dobro. Moj lični politički koncept je da o stvarima iz prošlosti ne trebamo previše pričati i da to trebamo prepustiti generacijama koje će doći i koje će biti rasterećene emocija i frustracija žrtava koje su imali u porodicama. Možda bi oni mogli doći do nekog zajedničkog pogleda“, kazao je Ivanić.
Istakao je da kada je riječ o NATO-u u BiH postoji politička saglasnost i potpuna je oko jedne stvari, a to je aktiviranje MAP-a.
“Svima nam je želja da se akcioni plan za članstvo aktivira i nadam se da ćemo napraviti određeni iskorak. Oko samog članstva nije toliki stepen jedinstva i tu postoje razlike, ali o tome je prerano govoriti. Po meni potrebno je da sve zemlje u regiona uđu u NATO i to bi nama onda jako olakšalo definitivnu odluku. Treba se zadržati na onome što je zajedničko svima, a to je MAP. Uslov je registracija vojne imovine. Imali smo 63 vojne lokacije, sveli ih na 57 i tu postoji razlika”, naglasio je Ivanić.
RS se, rekao je Ivanić, “protivi registraciji imovine kao državne, bez da se riješi pitanje ukupne državne imovine, a ne samo vojne”.
“I zato je ta registracija na sudovima, a ti procesi traju i s obzirom na stanje kod nas to će potrajati godinama i neće brzo biti ispunjen formalni zahtjev. Istovremeno i u Federaciji BiH postoje problemi koji su vezani za katastarsko evidentiranje imovine. Izgleda da narednih desetak godina nećemo biti u stanju da registrujemo vojnu imovinu. Mislim da ne vrijedi da zbog toga nemamo aktiviran MAP. Neke sadašnje članice nisu registrovale između 30 i 35 posto svoje imovine zbog nedostataka dokumenata. Zato je Predsjedništvo BiH zamolilo Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a da razmotre taj uslov, jer ako on ostane takav onda nećemo napredovati narednih desetak godina“, istakao je Ivanić.
Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH naglasila je da je pristupanje NATO-u i Evropskoj uniji pripritet vanjske politike BiH.
“Pojava novih oblika neposrenih sigurnosnih opasnosti, kao što su terorizam, upotreba oružja za masovno uništenje, trgovina ljudima i narkoticima, označili su i pojavu novog razdoblja u međusobnom odnosu država na svjetskom i regionalnom planu. Pokazalo se da niti jedna država, bez obzira koliko je jaka, nije u stanju nositi se sa problemom novih sigurnosnih prijetnji. Osobito se to odnosi na male države, koje nisu u stanju odgovoriti na ove izazove zbog čega osiguranje sigurnosti moraju tražiti kroz regionalne i globalne inicijative”, zaključila je Pendeš.
U tom kontekstu, navela je Pendeš, BiH je suočena sa dva izazova.
“Prvo paralelno s procesom pristupanja u sigurnosne integracije BiH paralelno još uvijek nosi breme poslijeratne obnove društva i drugo mora pratiti suvremene koncepte sigurnosti, koji su definirani globalnim promjenama, ne samo u domenu sigurnosti i politike, nego i drugih čimbenika“, rekla je Pendeš.
Jan Pšenica, ambasador Slovačke u BiH, čija je ambasada nova kontaktna tačka za NATO, kazao je da je njegova zemlja ulaskom u vojni savez i Evropsku uniju dobila sigurnost, ali i postala interesantna stranim investitorima. Dodao je kako je BiH važan partner NATO-a, te da ga raduje dobra međusobna saradnja.
