Koji je to jezik, koliko se zapravo jezika govori u zemljama regiona, budući da se svi jako dobro razumijemo - pitanja su o kojima su razgovarali eksperti u proteklih godinu dana na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Produkt razgovora i konferencija je Deklaracija o zajedničkom jeziku koja će danas biti predstavljena javnosti tačno u podne. O ovoj temi u jutarnjem programu N1 televizije razgovarali smo sa lingvisticom profesoricom Rajkom Glušicom.

Danas će biti i predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, a večeras će od 18 sati biti i javna debata ovdje u Sarajevu o ovim temama na koju mogu doći svi građani.

“U protekloj godini održano je nis ekspertskih konferencija u Podgorici, Splitu, Sarajevu i Beogradu. Bile su veoma uspješne i pokazalo se ono što su lingvisti tvrdili – radi se o jednom zajedničkom jeziku. Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi“, rekla je Glušica.

Ona je istakla da je 30 eksperata iz regiona preuzelo kreiranje deklaracije i ono što će danas predstaviti je plod studioznog rada.

“Mi imamo jedan zajednički standardni jezik policentričnog tipa. To su činjenice koje je lingvistika kao nauka davno pokazala. Policentrični jezik je jezik koji je jedan, ali standardizuje se u različitim državama i narodima. Naziv jezika je drugi problem. Različiti jezici sugerišu različitost. Jedan je jezik iako ga standardizuju i koriste različiti narodi u različitim državama. Deklaracija ne govori ništa o imenu, već je cilj podržati ljude koji svojim očima vide da je to jedan jezik jer se svi razumijemo“, izjavila je lingvistica.

Gošća Novog dana je naglasila da je Deklaracija glas razuma, glas borbe i otpora prema političkim manipulacijama jezikom.

Sinoć je u našem programu gostovala i lingvistica Snježana Kordić. Ona također zastupa tezu o zajedničkom policentričnom jeziku. Kako je moguće da postavljamo ovakva pitanja – izgleda da su nas podjele dovele do toga da raspravljamo o očiglednim pojavama?

“U ligvistici je sve jasno. Da se lingivisti pitaju niko ne bi rekao da su to 4 različita jezika. Jezik je moćno sredstvo za manipulaciju, ali političke i nacionalističke elite su koristile jezik za dokazivanje identiteta, a ne za njegovu osnovnu funkciju. Jezik je sredstvo komunikacije. Ako se mi dobro sporazumijevamo, onda mi govorimo jednim jezikom“, smatra profesorica.

Ima li ova Deklaracija o zajedničkom jeziku potencijal da se suprotstavi praksi razdvajanja djece u školama, takozvanim dvjema školama pod jednim krovom?

“To je jako loša praksa i naša želja je bila da jasno i glasno kažemo da se radi o jednom jeziku i da ne razdvajaju djecu, a da je razlog jezik. Razdvajati djecu je veoma loše. Priča o različitim jezicima će za posljedicu imati stvaranje malih nacionalista. Ako djeci predajete u različitim učionicama, oni kada izađu će sigurno biti mali nacionalisti. To nikome ne odgovara, osim politici. Deklaracija je podrška svim ljudima, to je jedan stav koji će ohrabriti sve ljude koji vide da je to jedan jezik. Iza nas ne stoje institucije, osim zdravog razuma.”

Deklaracija, iako još nije zvanično objavljena, već izaziva reakcije. Neki je nazivaju u susjednim zemljama protivustavnom, štetnom i političkim aktom.

“Postoje nacionalistički mitovi. To je matrica koja se lako prepozna. To je teza ne možemo imati državu ako nemamo poseban jezik. To je pogrešna premisa. Kaže se da je crnogorski jezik autohton, a to bi značilo da nemamo niti jednog sličnog jezika. Na tim mitovima zasnivaju teoriju o posebnosti crnogorskog jezika. A razumljivost mene iz Crne Gore i vas iz BiH je stopostotna“, rekla je Glušica.

Koji su najveći mitovi o jeziku, u BiH je to da bez jezika nema ni države ni nacije… Kakvim se metodama služe jezični nacionalisti u Crnoj Gori?

“Svjetska jezička situacija nas demantuje. Danas je jako malo nacija koje su jednonacionalne i jednojezične. Ima mnogo primjera da jednim jezikom govori mnogo naroda i nacija, ali i da u jednoj naciji govore različite jezike. Povezivati jezik s nacijom je pogrešno”, rekla je lingvistica i naglasila da je Deklaracija vrlo liberalna, ostavlja slobodu svakome, ali samo govori da se jezik ne smije koristiti kao sredstvo manipulacije.”

“U startu imamo preko 250 potpisa, a radi se o intelektualnoj eliti regiona“, zaključila je profesorica Rajka Glušica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.