Gosti Specijalnog programa N1 posvećenom Deklaraciji o zajedničkom jeziku bili su Jasmin Hodžić iz Instituta za jezik i Marjan Čakarević, književnik.

Hodžić je kazao kako Deklaracija ne donosi ništa novo i kako će svi južnoslovenski lingvisti reći da smo mi gramatički jednaki.

“Moj jezik je bosanski, i to je taj koji je bio žrtva nacionalizama. Ovdje se uporno i dominantno govori o dva pitanja – o jeziku i nacionalizmu i govori se da je jezik krivac zbog nacionalizma. No, nismo mi ubijani zbog jezika”, rekao je Hodžić.

“Mislim da nijedna deklaracija ne može da ujedini jedan jezik niti može da ga razdvoji, to samim činom, odnosno potpisivanjem deklaracije, taj jezik niti može da počne da postoji niti da predstane da postoji. Ja deklaraciju čitam kao kulturno politički čin koji stoji nasuprot tendencijama koje su posljednjih godina, odnosno od ‘91, od raspada Jugoslavije, razjedinjujuće i ovo bi bilo nešto što bi Deklaracija bilo da se pokušaju stvari malo normalizovati ali ono nije ništa više od onoga što je stanje stvari. Naprosto, ona detektuje stanje stvari i u tom smislu je ona refleks što mi svakog dana možemo da vidimo”, istakao je Čakarević u programu N1.

O tome kako bi zajednički jezik bio nazvao Čakarević je naveo: “Kako bi ga nazvali ni sami potpisnici nemaju stav, a što se tiče nekih reakcija iz Srbije, njih nema jer su ovdje predsjednički izbori i sva pažnja javnosti je fokusirana na to i vjerovatno će potrajati još malo. Ne postoji jedna adresa koja može da reaguje”.

“Samu Deklaraciju nikad ne bih potpisao i to savjetujem svima koji konkretnije razmišljaju odnosno zbog tekovina koje su izašle o tome šta se s Deklaracijom hoće. BiH nije obuhvaćena tim dogovorom”, naglasio je Hodžić.

“Bosanski jezik je višestoljetno tu bio prisutan i sada vam neko dođe i kaže hajdemo sklopiti dogovor koji ne važi za vas. Srpsko-hrvatski je bio nametnut Bošnjacima. To je bila diskriminacija prema narodu. Također, srpskohrvatski jezik je bio jako kratko, nekih 70-ak godina. Poslije Novosadskog dogovora, taj dogovor propada, ali i prije toga ‘65. godine piše se tekst Nervoza u književnom jeziku gdje smo već tada riješili ova pitanja da li govorimo jednim jezikom ili više jezika”, komentarisao je Hodžić u Specijalnom programu N1 posvećenom Deklaraciji o zajedničkom jeziku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.