I dalje ćemo biti veliki navijač Bosne i Hercegovine, poručio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović prilikom današnje posjete Mostaru gdje se u Rektoratu Sveučilišta susreo sa Draganom Čovićem, članom Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.
“Nama je BiH najvažniji susjed, sa najdužom granicom, najdubljim mogućim odnosima i radi hrvatskog naroda u BiH koji je konstitutivan i radi drugih građana i građanki, Bošnjaka i Srba. Veliki broj njih ima hrvatsko državljanstvo. Analizirao sam nedavno podatak: prije rata u BiH je živjelo 750.000 Hrvata, a iz BiH ima 1,1 milion ljudi koji imaju hrvatsko državljanstvo. Očito, ne samo Hrvata”, istakao je Josipović.
Hrvatski predsjednik istakao je kako BiH i Hrvatsku “silno povezuju geografske, historijske i porodične veze, a iz nekoliko krajeva BiH ljudi povijesno tendiraju odnosima i poslovima, obrazovanju s i u Hrvatskoj”.
“Mi na BiH gledamo kao na važnog partnera. Kao prijatelja“, poručio je Josipović.
vezane vijesti
Naglasio je da je Hrvatska u njegovom mandatu bila pozitivni faktor u regiji i pomagala BiH koliko je to mogla.
“Učinili smo sve da BiH dođe na jedan čvrsti evropski put. Isto je i kada je NATO u pitanju. S druge strane smo nastojali i kroz prijateljske odnose sa predsjednokom Čovićem i Izetbegovićem i mnogim drugim političarima, da ne popujući i ne naturajući naša stanovišta, jer to nije naše, budemo prijatelj koji će pružiti ruku i reći svoje mišljenje: pomoći, motivirati da se razgovara i dogovara. BiH je suverena država koja sama može i mora rješavati svoje probleme i odnose. Da budemo prijatelj koji će pružiti ruku i reći svoje mišljenje”, naveo je Josipović.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović, istakao je da je predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića upoznao o temama o kojima se vode razgovori u Predsjedništvu BiH.
BiH nema luksuz neizvršenja svojih obaveza
“Razgovarali smo o tomu kako će se uspostaviti vlast, evropske integracije su nam vrlo jasno jedan preduvjet i mi moramo reagirati pozitivno ovih dana na inicijativu Bruxellesa iz BiH”, naveo je Čović.
Naglasio je da je razgovor sa Josipovićem bio “jedan prijateljski razgovor”. Čović je istakao da je sa predsjednikom Josipovićem imao izuzetnu saradnju tokom njegova mandata.
“Ja bih to nazvao prijateljstvo. U posljednje tri-četiri godine predsjednik Josipović posjetio je od Brčkog, Orašja, Tuzle do juga Hercegovine više puta i uvijek je bio spreman pomagati ljudima u BiH. Kad god sam imao prigodu biti u Zagrebu, sjeli smo na kavu i razgovarali o prigodnim temama. To je jedno prijateljstvo koje ima jednu dimenziju i izvan politike”, istakao je Čović.
Naveo je da se novi pristup EU ka BiH “treba provesti od domaćih političkih zvaničnika”.
“Ja sam uvjeren da će ovaj puta inicijativa koja će ići sa naše strane, biti realizirana. Mi ćemo se oko nje već danas ugrubo dogovoriti u Sarajevu, a Predsjedništvo BiH je 23. decembra zakazano. Siguran sam da nemamo luksuz neizvršenja obaveza koje dogovorimo. To je jedino što garantira. Mi više nemamo vremena. Mi se moramo ponašati kao ozbiljni političari i ono što obećamo Bruxellesu, EU, partnerima izvana, Republici Hrvatskoj, moramo provesti”, naglasio je Čović.
Hrvatski glas za regiju jako dobro se čuje u EU-u
Predsjednik Republike Hrvatske, govoreći o novom pristupu EU-a, naglasio je da je “dobar dio sadržaja i dio Hrvatske inicijative”.
Istakao je da je dopredsjednica Vlade Hrvatske i ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Vesna Pusić bila snažni zagovornik, “uz sve nas posebno dizajnirane inicijative za BiH”.
“BiH ima specifične odnose i probleme i dobro je da je EU dala i specifičan pristup. Mi ćemo u Hrvatskoj na sve moguće načine nastojati pomoći BiH tamo gdje možemo, mi ćemo pomoći gdje naš glas nešto znači, bit će u prilog BiH”, istakao je Josipović.
Naglasio je da kada je u pitanju vanjska politika, predsjednik Hrvatske je njen sukreator i suprovoditelj.
“Ulaskom u EU, dio poslova ono što su nekada bili vanjski poslovi, postaju u dobroj mjeri unutarnji poslovi. Što se tiče vanjske politike ima puno toga što mi radimo i moramo raditi, od našeg pozicioniranja u EU do načina kako utječemo na politike EU. Odličan je primjer onaj prema regiji BiH gdje se Hrvatski glas jako dobro čuje i u EU”, istakao je Josipović.
Naveo je da se trenutačno u Hrvatskoj “više radi na privrednoj diplomaciji, da se ona stavi u službu privrednog uspjeha”. Istakao je da je provedena anketa među privrednicima i 70 posto njih smatra da je privredna diplomacija uspjela.
“Naravno, uvijek se može bolje. Mi se sada trudimo s obzirom na širi međunarodni kontekst, Hrvatsku pozicionirati kao energetska vrata Evrope. To će biti važno i za BiH i za sve naše susjede. Trebalo je uvjeriti međunarodnu zajednicu da smo mi sposobni to biti”, naveo je Josipović.
Terminal na Krku nije samo hrvatski projekat
Istakao je da je imao razgovore sa potpredsjednikom SAD-a Bidenom u Bijeloj kući, Obamom u Varšavi, u Dubrovniku je održan proces razgovora o inicijativi Brdo-Brijuni na kojem su učestvovali i članovi Predsjedništva BiH i njemačka kancelarka Angela Merkel. Održani su i susreti njemačke kancelarke sa premijerima.
“Jedan od jasnih zaključaka je da koncept energy terminala na Krku sa svom pratećom infrastrukturom nije samo hrvatski projekt i ambicija nego i evropski. Već smo dobili i oko 4,9 miliona eura za pripremu projekta. Zaista, vidim da je to prilika koju Hrvatska ne smije propustiti”, istakao je Josipović.
Govoreći o odnosu sa Rusijom, Josipović je naglasio da “sada u kriznim vremenima je potrebno naći jednu formulu pomirenja”.
“Stvari su otišle vrlo daleko. Naravno da novi hladni rat nije dobar. Ni u okviru NATO saveza. Mi kao član NATO-a, EU-a, slijedimo europsku politiku, ali uvijek zagovaramo formulu nađimo zajednički jezik. Kada je riječ o energetici, mi želimo energetsku nezavisnost, ali ne želimo nikoga potjerati sa tržišta. Samo ne želimo ničiji monopol. Mislim da ću mjesecima koji dolaze odnos Zapada i Rusije biti bolji. Ključni su bili i događaji u Ukrajini. Nadamo se u narednim mjesecima nekom razumnom i prihvatljivom rješenju u skladu sa međunarodnim pravom”, poručio je Josipović.
Predsjednik Josipović održao je danas predavanje o temi “Vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske” studentima Sveučilišta u Mostaru. U poslijepodnevnim satima planirano je da Josipović obiđe riznice i Galerije Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, a u Livnu i i susret s premijerom Kantona 10 (Livanjskog) Brankom Ivkovićem i građanima Livna.
