Neizvjesna je sudbina Zakona o trošarinama u BiH, a samim tim i aranžmana zemlje sa MMF-om. Komplikovani odnosi unutar srpskih političkih blokova uzrokuju krizu, čiji rasplet nije na pomolu.
Hoće li, i ko će – vlast ili opozicija – SDS ili SNSD – u Predstavničkom domu PS BiH glasati za povećanje akciza, pitanje je na koje će se odgovoriti u srijedu na sjednici državnog parlamenta. SNSD-ovi poslanici bojkotuju sjednice zbog Šefika Džaferovića. Bojkotuju sjednice ali pozivaju i ljute rivale iz SDS-a da izglasaju nove namete. Preuzeli su tu obavezu, u potpisanoj izjavi lidera o EU putu kaže Milorad Dodik. Mogao bi priznaje o tome i porazgovarati sa liderom SDS-a.
“Nećemo prisustvovati iz tog istog razloga. Mi želimo odgovornost onih koji su preuzeli obaveze. Oni i ako misle da je to tako potrebno možemo razgovarati, evo nek oni zovnu. Sve vrijeme su pokazivali servilnost prema strancima, a sada bježe od odgovornosti, kažu da SNSD treba da uđe. Evo nek zovnu, mi smo tu“, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
SDS je ultimativan. S Dodikom makar o akcizama nema priče. Mada bi mu na dnevni red mogli staviti mnoga pitanja. Prvi uslov za eventualne razgovore dvije stranke je, kaže Vukota Govedarica, depolitizacija javnog servisa.
“Nemamo potrebu da trošimo energiju na Zakon o akcizama i osiguranju depozita. Hvala predsjedniku što nam je uputio poziv, i što želi da razgovaramo o mnogim problemima u RS. Kao odgovorna i državotvorna partija spremni smo razgovarati, ako Dodik pokaže znak dobre volje. On treba da svoju pozamašnu političku šapu skloni sa javnog servisa“, istakao je Vukota Govedarica.
Dodatnih zakonski definisanih 15 feninga po litri goriva, garant su samo za kredit EBRD-a. Novi namet na džepove građana je i uslov MMF-a za isplatu druge tranše kredita za BiH. No, entiteske vlade do sada su se bez MMF-ovih miliona snalazile zaduživanjem na domaćim berzama, putem trezorskih zapisa i obveznica. To je povoljan novac, kažu ekonomisti. A takvom zaduživanju tvrde pogoduje i politika Centralne banke BiH.
“Koja bankama naplaćuje kamatu na novac koji drže kod Centralne banke, tako da se poslovne banke ponašaju zdravorazumski. Ne drže banke kod Centralne banke, nego ga plasiraju javnom sektoru, kupuju trezorske zapise i obveznice“, kazao je Goran Radivojac, ekonomista.
Tako banke zarađuju kamatu od entiteta. Vladama se isplate zaduženja u odnosu na skupe zakonske zatezne kamate koje su u RS čak 20 posto.
Vrzino dužničko kolo ipak, kažu ekonomisti, na kraju dužnicima označi građane. Sa ili bez poskupljenja akciza, koje su budžetima samo prošle godine donijele 360 miliona KM.
Veće akcize znače nove kilometre autoputa, nove minuse u džepovima građana, nove milionske pluseve u budžetima entiteta, ali i najnoviju dnevnopolitičku temu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
