Zemlje Zapadnog Balkana ekonomski rastu brže nego u 2015., a BiH bi u ovoj godini mogla zabilježiti rast od 3,2 posto, sve su to projekcije Svjetske banke u BiH koje su predstavljene u Sarajevu u okviru izvještaja “Brži rast, više radnih mjesta”.

Ekonomski rast u BiH, koji je u prošloj godini dostigao 2,8 posto, do kraja godine trebao bi porasti na tri posto u srednjoročnom periodu. Potrošnja u BiH i dalje je glavni pokretač rasta, ove godine to bi trebale biti usluge. Nezaposlenost je prošle godine smanjena sa 27,7 na 25,4 posto, siromaštvo stagnira. U BiH nije došlo do značajnijih promjena po pitanju deficita tekućeg računa što je svrstava u jednu od rijetkih ekonomija koja bilježe taj trend, prema analizi Svjetke banke zahvaljujući povećanju izvoza u odnosu na blagi rast i uvoza.

“Došlo je ipak i do povećanja izvoza, ali i uvoza. Do povećenja izvoza mnogo više, tako da je neto efekat bio takav da je tekući deficit bio povoljniji. Iako su strane direktne investicije u BiH usporene u prošloj godini, one i dalje ostaju glavni izvor spoljnog finansiranja u regionu, no i dalje najniže u odnosu na zemlje regiona”, kaže Sanda Hlivnjak iz ureda Svjetske banke u BiH.

Kao glavni domaći rizik, u izvještaju Svjetke banke, navodi se politički ambijent opterećen tenzijama, koje koče reformske procese u zemlji. 

Urgentne akcije preporučuju uz ostalo, razvoj sektorskih politika.

Projekcije za naredene četiri godine su ipak dobre u odnosu na protekle godine. Do kraja ove godine očekivni rast BDP je 3,2 posto, u 2019. godini do 4 posto. U ovom pregledu nisu date projekcije u odnosu na posljednje događaje, neizvjesne tranše MMF-a za koje su se vezani kapitalni projekti, ali i neusvajanje reformske zakona.

“Ove pozitivne projekcije za 2017. i 2018. godinu je bila jedna vrlo ambiciozna priča koja je trebala doći u kontekstu pozitivnih pomaka u reformskoj agendi i bojim se da pričamo o stvarima koje su se trebale, ali neće se dogoditi”, upozorava makroekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović,

U uredu Svjetske banke danas su potvrdili kako je moguća revizija projekcije ekonomskog rasta ako BiH ostane bez tranši MMF-a, no o tome je rano govoriti.

Koliko je ona izvjesna, odgovor dijelom nudi i današnje saopštenje MMF-a u kome se navodi kako će neusvanje seta Zakona o akcizama i Zakona o osiguranju depozita imati implikacije na mobiliziranju vanjskog finansiranja za prijeko potrebne infrastrukturne projekte. odnosno da se očekuju značajana kašnjenja u zaključivanju prvog pregleda programa. NIje precizirano kolika . 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.