Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj koncem novembra prošle godine razmatralo je prijedloge za sticanje državljanstva za sedam aplikanata.
Među njima se našao i zahtjev Željka Vujadinovića, historičara i profesora na banjalučkom Filozofskom fakultetu. Zahtjev nije razmatran, a kako je za N1 ispričao Vujadinović, sve tehničke detalje je – ispunio.
“Moji stavovi u vezi sa zbivanjima u Srebrenici tokom rata 1992-1995. izneseni su u više naučnih tekstova i u javnim nastupuima. Ti stavovi proizašli su iz naučnog bavljenja ovim pitanjem. Ja znam da je to živa materija koja izaziva emocije. Za mene kao naučnika, međutim, preovladavaju naučni postulati i zadaci. Koliko mi je poznato, moj zahtjev za državljanstvom Bosne i Hercegovine samo je skinut sa dnevnog reda, za što do danas nisam dobio neko zvanično obavještenje ni obrazloženje. Možda ću to obrazloženje dobiti. S obzirom na pisanja određenih portala, mogu samo da pretpostavim da je zahtjev skinut sa dnevnog reda sjednice Savjeta ministara upravo zbog mojih stavova o zbivanjima u Srebrenici 1992-1995. godine. Opet napominjem, u vezi sa tumačenjem tih događaja rukovodim se principima stroge nauke”, kratko je izjavio Vujadinović u razgovoru za N1.
Kako su za N1 kazali u Ministarstvu civilnih poslova, predmet je dostavljen Vijeću ministara na odlučivanje, ali nije razmatran iz, kako je pojašnjeno, tehničkih razloga.
”Ministarstvo civilnih poslova BiH, postupajući po zahtjevu Vujadinović Željka je, u skladu sa odredbama Zakona o državljanstvu BiH i Pravilnika o postupku prijema u državljanstvo Bosne i Hercegovine lica koja se smatraju od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu , kompletiralo predmet i dostavilo ga na odlučivanje Vijeću ministara BiH. S obzirom na to da na 82. sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 23.11.2016. godine nije razmatran prijedlog za sticanje državljanstva BiH iz tehničkih razloga, predmet Željka Vujadinovića će se ponovo uputiti Vijeću ministara BiH na odlučivanje”, pojasnili su nam iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Nakon što je objavljena informacija da će Vujadnović aplicirao za dobijanje bh. državljanstva, mediji su podsjetili na ranije izjave ovog banjalučkog profesora o genocidu u Srebrenici. Vujadinović je bio dio Komisije RS za istraživanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.
Početkom 2007. godine Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid. Dvije godine, Europski parlament je proglasio 11. juli proglasio kao “Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
