Gosti emisije N1 direktno večeras su bili Hajrudin Somun, vanjskopolitički analitičar, Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja tusko-bosansko prijateljstvo "Bosfor" i Nebojša Vladisavljavić, Fakultet političkih nauka Beograd.
VEZANE VIJESTI
Kako će izgledati Turska nakon referenduma na kojem je narod ove zemlje prihvatio ustavne promjene gdje su turskom predsjedniku date veće ovlasti i ukinuta pozicija premijera? Ulazi li Turska u razdoblje totalitarizma? Kakav će biti njen put ka EU ? Hoće li se pojačati uticaj Turske na Balkanu?
Kako je na početku emisije istakao Somun, njegova očekivanja od jučerašnjeg referenduma podrazumijevala su ubjedljiviju pobjedu strane Recepa Tayyipa Erdogana.
”Ja sam očekivao da će pobjeda biti ubjedljivija. Ne samo zato što je Erdogan velemajstor populističke manipulacije. Dodatni elemenat je bio vjerovatno strah jer neuspjelog turskog udara, mnogi građani su se bojali da će ako glasaju protiv, neko javiti da su tako uradili. Stoga sam očekivao ubjedljivije rezultate”, ispričao je Somun.
Nebojša Vladisavljavić je istakao da je kampanja bila neravnopravna u smislu medijske pokrivenosti suprotstavljenih strana.
”Zanimljivo je da uprkos neravnapravnoj kampanji, imamo rezultat koji govori da se gotovo polovina stvanovnika protivi ličnoj vlasti. To govori i o potencijalu za otpor u turskom društvu. Pokazuje nam da je to društvo podjeljeno”, kazao je on.
Mišljenja ostalih gostiju nije podijelio Rizvan Halilović. On je rekao da su rezultati referenduma u Turskoj najbolji dokaz demokratičnosti tamošnjeg društva, a tijesnu pobjedu Erdogana ocijenio je lijepom ravnotežom koja će zemlju povesti naprijed.
”Najbolji pokazatelj jedne velike demokratije su ovi rezultati. To je jedan narod koji odlično zna šta je država. Od 1923. i Ataturka do danas, uvijek smo imali i radikalnije suprotnosti između pozicije i opozicije. Referendum je pokazao i veliku propagandu onih kojima se ne dopada što Turska napreduje. Suština Ustava nije promijenjena, preaumbula Ustava nije promijenjena. Previše se otišlo u krajnost i previše se dalo potencije na Erdogana kao jedinku umjesto da se ide na to da se govori šta reforme u suštini govore. Vlast samo dobija na snazi, ali ne na degradaciji svega toga. Itekako će postojati balans između te tri grane vlasti. Ne očekujem nikakve radikalne poteze. Niko ne može da se ponaša trijumfalno. Ovo je jedna jako lijepa demokratska ravnoteža koja vodi Tursku naprijed”, rekao je Halilović.
Somun je potom pričao o tipu lidera prisutnih danas u svijetu. Nazvao ih je nečemu ”bliskom diktatorima”.
”Na svijetu je na sceni jedan tip lidera koji su veoma bliski diktatorima. Što se tiče Turske, Erdogan je i dosad imao prilika nekoliko koje je uspio pretvoriti u apsolutnu vlast, ali da bi mogao da izvrši sve svoje ideje o novoj Turskoj, njemu je bilo dovoljno još nekoliko reformi Ustava. Ove reforme idu dotle da prevazilaze sve ono što se na zapadu zove predsjedničkim sistemom. Čak i sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik – one koje mogu smijeniti predsjednika”, naglasio je on dok je gost iz Beograda pojasnio o kakvim Ustavnim promjenama se zapravo radi.
”Taj predsjednički sistem je dizajniran na bitno drugačiji način od ovog sistema u demokratskim zemljama. U Turskoj dobijate jednog ekstremno jakog predsjednika koji može da vlada dekretima, koji može da raspusti Parlament, koji može da bira sudije i to u jednom okruženju gdje ne postoji sloboda štampe, gdje protivnici režima ili završavaju u zatvoru ili gube posao. Ovaj aranžman će voditi ka uspostavljanju apsolutno vlasti’. Ništa se bitno neće promijeniti ni u kontroli vojske ili policije. Poslije puča, Erdogan je gvozdenom metlom uspostavio kontrolu. Vjerovatno će se umanjiti uloga vladajuće stranke između izbora”, rekao je on.
Na tvrdje sagovornika reagirao je Halilović koji je pojasnio da suštinski, kako je kazao, ne postoji razlika u izboru predsjednika u Sjedinjenim Američkim Državama i Turskoj te da ”nije korektno ovako govoriti jer ih slušaju milioni gledalaca”.
”Nikakva razlika u izboru predsjednika u Americi i Turskoj ne postoji. Od 13 sudija i 13 tužilaca, predsjednik predlaže samo šest. Parlament bira narod kao i sve parlamente na svijetu. Prema tome, ko garantuje Erdoganu da će imati većinu na narednim izborima. Stičem dojam da u Americi nešto može, ali kod muslimana to ne može. Ova diskusija i ova kampanja otkako je Turska vratila sve dugove MMF-u i postala značajan faktor. Opozicija treba da je korektor pozicije i volim što se ovako desilo. Nije korektno da ovako govorimo jer nas sluša nekoliko miliona ljudi”, ocijenio je Halilović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
