Nakon prošlosedmičnih susreta rukovodstva Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i rukovodstva IZ BiH, čije delegacije su predvodili predsjednik Vijeća prof.dr. Nedžad Mulabegović i Reis-ul ulema Husein ef. Kavazovićem, nastavljeni su susreti delegacija bošnjačkih organizacija.

U prostorijama MDD Merhamet u Sarajevu, upriličen je sastanak predsjednika MDD Merhameta Hajrudina Šahića, sa predsjednikom BZK Preporod prof.dr. Senadinom Lavićem, te predsjednikom Upravnog odbora i generalnim sekretarom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca prof.dr. Enverom Imamovićem i Emirom Zlatarom.

Intenzivni susreti održavaju se u cilju analize aktuelnog položaja i statusa bošnjačkih organizacija u Bosni i Hercegovini, kao i položaja Bošnjaka u BIH i Svijetu.

Tokom razgovora konstatirana je činjenica da ove bošnjačke organizacije, koje imaju višedecenijsko i višetoljetno djeolavnje i postojanje u BiH, u proteklih pet i više godina, nisu dobile nikakvu podršku za rad i aktivnosti od institucija Bosne i Hercegovine, niti entiteta.

Jednoglasno je zaključeno da odnos političkih predstavnika u institucijama vlasti BiH i njenih entiteta, posebno bošnjačkih je neadekvatan, površan i najblaže rečeno – ignorantski.

Tokom susreta razgovaralo se o bitnim projektima koje ove organizacije pripremaju, ili provode, iz oblasti kulture, obrazovanja, nauke i svakovrsne karitativne pomoći narodu, koje je iz godine u godinu u sve težem položaju, posebno u ruralnim općinama i teriotiriji RS-a.

Prvi krug razgovora bošnjačkih organizacija završiće se do konca aprila ove godine, susretima sa rukovodstvom Bošnjačkog Instituta, nakon čega će se održati zajednički sastanak delegacija svih pet organizacija, kako bi se definirali zajednički ciljevi, projekti i pravci djelovanja u narednom periodu.

Snažnija, jasnija ali i bolja koordinacija bošnjačkih organizacija, ima za cilj definiranje strateških projekata i pravaca, čiji je cilj jačanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, snaženje bošnjačkog i bosanskog identiteta, te pozivanje na odgovornost i rad vlada, parlamenata i ministarstava u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima.

Konstatirano je da u BIH u zadnjoj deceniji preovladala partiokratija, nauštrb vladavine prava, koja onemogućava snaženje i unapređenje demokratskih procesa, i koja za posljedicu ima neadekvatnu kadrovsku politiku, jer predstavnici u javnim institucijama uglavnom se ne bave „svojim“ javnim poslovima, već uglavnom izvršavaju partikularne staranačke interese.

Nažalost, bošnjačke organizacije nemaju adekvatan prijem od strane predstavnika u vlasti, njihov značaj i projekti se ne prepoznaju, sve zbog činjenice da ne postoje jasne državničke i strateške vizije o budućnosti Bosne i Hercegovine, svih njenih naroda, sa fokusom na Bošnjački, čije su ove organizacije reprezenti iz različitih društvenih oblasti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.