“100 godina od rođenja i 40 godina od smrti” naziv je međunarodnog naučnog skupa posvećenom nekadašnjem predsjedniku Saveznog izvršnog vijeća Džemalu Bijediću.
Skup je u Mostaru okupio eminentna imena historijske nauke iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije koji su na ovaj način željeli osvijetlili život i djelo Džemala Bijedića, te prikazati njegov značaj u Jugoslaviji.
Na skupu je poručeno kako je Džemal bio političar za sva vremena koji je u razvoju Hercegovine ostavio neizbrisiv trag.
Pored toga što je bio prvi Titov saradnik, Džemal Bijedić je uz Tita bio i najomiljeniji političar u narodu koji je odigrao značajnu ulogu u političkoj prošlosti Bosne i Hercegovine. Predstavljao je vrlo kompleksnu političku pojavu. No stručnjaci vjeruju kako je bio političar međunarodnog kalibra i da bi danas takav profil zvaničnika itekako dobro došao zemljama bivše Jugoslavije.
“Ono što je on ostavio iza sebe kao neku trajnu vrijednost, jer mogli bismo reći da je on političar kakvi bi današnji političari nisu, dakle Džemal Bijedić je bio klasičan političar koji je vodio računa više o društvenim interesima nego što je vodio računa o ličnim interesima“, rekao je Husnija Kamberović, profesor / autor knjige o političkom životu Džemala Bijedića.
Kao načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta, sekretar Oblasnog komiteta za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća BiH, predsjednik Republičkog vijeća i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, Bijedić će u historiji naše zemlje ostati zapamćen kao veliki borac za razvoj privrede, jačanje i promociju Jugoslavije i Pakta nesvrstanih, poručeno je između ostalog sa skupa.
“Posebno je za današnje generacije važno da je u to vrijeme BiH ušla u veoma značajne razvojne projekte. To je okrupnjavanje privrednih sistema, stvaranje velikih privrednih sistema, među njima su i neki nastali ovdje u Mostaru, ali nastali su u cijeloj BiH, postali su izvoznici i BiH je u tim godinama izašla na zaposlenost od milion ljudi“, izjavio je Mirko Pejanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Kao depadans Muzeja Hercegovine 1981. godine otvorena je Spomen kuća Džemala Bijedića. Podsjetimo da je 1977. godine poginuo u avionskoj nesreći u – za mnoge nerazjašnjenim i sumnjivim okolnostima. Iste godine kada je i poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime.
“Naš Univerzitet osnovan je prije 40 godina i nažalost osnivanje Univerziteta Džemal Bijedić je tragično koincidiralo sa pogibijom Džemala Bijedića tako da je bilo logično u to vrijeme da naš Univerzitet 1977 godine ponese ime Džemala Bijedića”, kazao je Sead Pašić, rektor Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.
“Mislim da bi on trebao poslužiti kao uzor svima onima koji se bave ii naukom ili privredom ili koji vrše neku funkciju da prosto svi postojimo za prosperitet ljudi na ovim prostorima, a ne radi nekog osobnog interesa”, mišljenja je Elvira Ćemalović, federalna ministrica obrazovanja i nauke.
Špekulisalo se da je Bijedić Titov mogući nasljednik, da je Tito htio izmjeniti ustav Jugoslavije kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika Saveznog izvršnog vijeća ili predsjednika Skupštine. Mnogi kažu da ga je ta Titova odluka koštala života što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
