Emisija Crvena linija na N1 televiziji gledaocima je ponudila raspravu prof. Mustafe ef. Cerića iz Sarajeva, prof. Miroljuba Jevtića iz Beograda i prof. Gordan Črpić iz Zagreba o sprezi politike i vjere, te jeziku i identitetu.

Novi sukob vjere i politike u BiH. Predsjednik RS-a Milorad Dodik prekida razgovore sa biskupom Franjom Komaricom koji je kazao da su Hrvati u RS-u ugroženi te nazvao Republiku Srpsku lakrdijom.

“Ovaj slučaj dijaloga između biskupa Komarice i Dodika govori koliko su važne riječi. U Bibliji se kaže da je prvo bila riječ. Biskupova riječ ima važnost na domaćoj i međunarodnoj sceni i zato je Dodik tako reagovao. Dodik je posljednji koji drugima treba govoriti šta da rade i da bude povrijeđen, jer je on izrekao toliko ružnih riječi na račun države i na račun njegovih susjeda Bošnjaka, muslimana. Biskup Komarica je u Banjaluci i on može reći kakvo je stanje. On ima pravo da govori i mi imamo pravo da čujemo šta on ima da kaže. Posebno za blagdan, kada je i jedina prilika kada možete reći ono što drugi ne žele da čuju. Vrlo dobro se zna kako žive Bošnjaci u RS-u. Dodik negira i BiH i bosansku državu i bosansku naciju. Komarica je glas svih onih koji pate zbog diskriminacije. Ali nije to samo u Banjaluci, ima i drugih mjesta“, rekao je dr. Mustafa ef. Cerić.

Prof. Miroljub Jevtić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu je kazao: “Više je nego jasno da biskup Komarica kao građanin RS i BiH ima pravo da iznese lični stav i stav zajednice za koju je odgovoran. Svako ko mu želi osporiti taj stav je nedopustivo. Druga je stvar da je to što je on rekao tačno ili ne. To što je on rekao tiče se i svih drugih ljudi u BiH i Banjaluci. Da li je istinito ili ne je za arbitražu. I ono što je rekao Dodik je OK, jer se ne slaže s tim stavom. Potrebno je naći sredinu i vidjeti šta je tačno, a šta nije.”

Prof. Gordan Črpić, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu smatra sljedeće: “Van rasprave je da li biskup ima nešto reći o bilo kakvoj političkoj ili društvenoj situaciji. Takva pitanja se i ne postavljaju. Niko se ne može delegitimirati. Hrvata u RS-u Hrvata nema, to je činjenica. Iz Posavine su iseljene hiljade i hiljade ljudi, povrataka je gotovo nemoguć, a ostali su samo stariji.“

Na pitanje da li je prof Ceriću žao zbog kandidature za člana Predsjedništva BiH i kolika je sprega odnosno utjecaj politike na vjeru?

“Često se kada govorimo o politici i vjeri misli da vjera ima utjecaj na politiku. Rekao bih da bi trebalo obrnuto. Politika se više miješa u vjeru nego što se vjera miješa u politiku. Nakon kolapsa Jugoslavije, jedina konstanta koja je bila je crkva odnosno vjerske zajednice. Vjera je supstanca koja je konstantna, a politika se mijenja. Politika iz nje uzima šta joj treba za određeni trenutak. Vjera se mora boriti da održi svoju supstancu. Ja sam uspijevao, jer sam nastojao utjecati na političare u moralnom smislu“, rekao je prof. Mustafa Cerić.

On je dodao da je njemu iskustvo kandidature za člana Predsjednistva neprocijenjivo.

“Za ta 2 mjeseca kampanje sam naučio više nego za cijeli život šta znači politika i koliko je vjera prefinjena u svemu tome.”

Cerić smatra da danas imamo religiozne nevjernike i religiozne vjernike.

“Za vrijeme komunizma, odnosno agresivnog ateizma, imali smo akumulaciju vjere kod određene grupe i pražnjenje tog lijepog vjerskog osjećanja. Kada je podignuta rampa i potrošio se sistem agresivnog ateizma imali smo eksploziju i jedno i drugog. Vjera je privatno, a religija je instruktivna teologija koja postaje institucija i ima moć, vlast i utjecaj. Zloupotreba vjerskih institucija je veoma opasna.”

Koliko političari koriste religiju?

“To je više nego očigledno, ali logično i legitimno. Političari su trgovci, a politika je pijaca gdje se prodaje i kupuje. Ako u Srbiji 90% ljudi na popisu kaže da su religiozni, onda je jasno da političari moraju voditi računa o njima. Kao i što je važniji fudbal od tekvandoa. Položaj religije je negativan u svim državama, osim u SAD-u, a i tamo počinje biti negativan”, mišljenja je prof. Miroljub Jevtić.

Koliko u Hrvatskoj preko vjere se dobijaju izbori? Govorilo se da svećenici sa oltara pozivaju za koga da vjernici glasaju.

Prof. Gordan Črpić iz Zagreba je kazao: “O tome se pričalo, ali nije dokazano. Ali to svećeniku ne može zabraniti, to treba naglasiti. Kroz povijest, klatno je išlo od velikog utjecaja države na pape, pa od pape na careve. Ovo nije proizvod današnjeg vremena jer u povijesti ima jako puno takvih situacija. Danas ima 77% katolika u Hrvatskoj. Preko 90% populacije je religiozno i naravno da utječe na društveni život. Politika kao borba za vlast, svi građani imaju obavezu da budu politički aktivni i urediti društvu. Religija može doprinijeti preko vrijednosti, da opominje, da postavlja pitanja, da dovodi u pitanje neke političke koncepte i djelovanje i da provocira politiku da nađe put koji će ići ka sumi dobrog života u zajednici. Smisao politike je da urede zajednicu, a ne da neki budu predsjednici ili gradonačelnici.”

U Višegradu je prošle sedmice otkriven krst za ubijene ruske dobrovoljce. Za Bošnjake je to politička provokacija. Ne smeta im krst, već poruka koja se šalje.

“Ovo što se desilo u Višegradu je gore nego što radi ISIS. Postavljanje krsta u Višegradu nije naišlo na osudu na koju nalaze na ono što se u ime islama pokušava prikazati kao terorizam. Očekivao sam da će javna riječ u Srbiji i srpskom narodu ovo spriječiti jer ovaj krst ne donosi dobro nikome. To je provokacija koje još više nalijeva bol na ranu žrtava genocida, oni koji su spaljeni u Višegradu. Ovo ne služi na čast ni vjeri ni religiji ni srpskom narodu ni Beogradu. Pozvao bih Vučića da ga pitam, njegov poziv za pomirenje, imam osjećaj umjesto da ima rezultate ta poruka mi je sada u Višegradu doživljamo da je još gore nego što je bilo.  Kakva je svrha upotrebljavati riječ pomirenje, ako će Bošnjaci u Višegradu slušati o obnovi ruskog i srpskog carstva. Mi znamo u BiH šta to znači, to je poziv na novi genocid“, poručio je Mustafa ef. Cerić.

Prof. Jevtić iz Beograda je postavljanje krsta u Višegradu prokomentarisao sljedećim riječima: “Muslimani ovo doživljavaju kao naprijatno, ali nema potrebe za tim. I u Mostaru je podignut veliki krst. Neki Srbi će se ljutiti što su obnovljene one lijepe džamije u Višegradu.  Dok ne prođe vrijeme i dok ne dođemo do istine koja će odgovarati svima nama u ovom trenutku moramo imati razumijevanje za potrebe drugih.  Kao što su muslimani pogođeni onim što im se desilo, pogođeni su i Srbi onim što im se desilo. Dolazak Rusa im je budio nadu da će preživjeti. Govore i izražavaju svoje želje o srpskom i ruskom carstvu, ali svako zna da od toga nema ništa. To su epski govori.“

Mustafa ef. Cerić je na Jevtićevu konstataciju rekao sljedeće:

“Tako su nam govorili i kad je Duga pisala. I danas se negira genocid, iako ga je osudio cijeli svijet. Ovo u Višegradu treba biti alarm za cijeli svijet. To je poziv na novi genocid protiv Bošnjaka muslimana u BiH. Ako je za vas u Beogradu to cirkus i da od toga nema ništa mi to shvatamo vrlo ozbiljno jer jednom smo tako pokušali da minimiziramo i da kažemo da se oni šale, kad smo govorili da su to ludaci srpski koji pričaju, nažalost u BiH se još uvijek tragaju nestali. Mi u BiH još uvijek tražimo grobnice i nestale.“

Beogradski profesor je kazao da su sve tri strane patile u ratu u BiH, na što mu je prof. Mustafa ef. Cerić kazao: “U BiH se desio genocid što je dokazano u Haškom tribunalu. Genocid se desio protiv jednog naroda s ciljem njegovog istrebljenja. A sada se negira njegov jezik. Kako se može negirati nešto ako kažu da on ne postoji!?“

Jevtić je kazao da mu je “jasno da iz političkih razloga spominjanje pojma genocid odgovara muslimanskoj strani.”

“Bošnjaci savršeno dobro znaju da je pojam genocid donijet iz političkih razloga koje je Amerika uradila kada nije imala problema s Al Kaidom. Sada bi pobjegli od toga”, rekao je Jevtić, a za jezik kazao sljedeće:

“Jezik? Evo, ja sada kažem da ne postoji srpski jezik. Od Tabanovaca do Žumberka postoji samo hrvatski ili bosanski. Radi se o jednom te istom jeziku. I šta ćemo sada? Evo ja sam Bošnjak, u Srbiji žive sve Bošnjaci i svi pričamo bosanskim jezikom. Šta sada?“, rekao je Jevtić.

Mustafa ef. Cerić ga je pitao ko mu je rekao da je genocid u BiH proglašen zbog političkih razloga i insistirao na imenu, na što mu prof. Jevtić nije želio odgovoriti.

“Mi znamo šta se dogodilo. Nama ne treba da nam svjedoče američki kongresmeni. Ne interesuje me šta mislite o srpskom i hrvatskom. Ostavite BiH i bosanski jezik na miru. Mene određuje moj jezik. Razlika čovjeka i životinje je ta što je čovjek životinja koja govori. Ne interesuje me šta kaže SANU o meni, o mom jeziku i mojoj državi“, izjavio je prof.  Mustafa ef. Cerić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.