Nakon što je prošle godine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, vlasnici pojedinih postrojenja za pretvaranje energije sunca u električnu energiju obavezni su podnijeti zahtjev za potpisivanje ugovora o koncesiji.

Proizvođači kažu u pitanju je silovanje zakonskih propisa i normi na štetu investitora, a zbog krpljenja proračnskih rupa.

Oni koji žele proizvoditi sunčevu energiju, obavezni su imati koncesiju koju izdaje Vlada HNK. Nigdje na svijetu nema koncesije na privatnom zemljištu i nema koncesije na sunce, kažu vlasnici solarnih panela, dodajući da nije poznato da predmet koncesije može biti prirodna pojava, već samo prirodno bogatstvo.

“Zakonodavac propisuje da se tu treba tražiti koncesija na privatno zemljište, sama suština zakona udara na ustavno pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. Mi možemo tu podvući crtu, zašto zakonodavac traži koncesiju na sunce? Možemo napraviti paralelu, npr. čovjek koji proizvodi voće i povrće na svom privatnom zemljištu, da li će i od njih tražiti koncesiju”, pita Ana Kudić, direktorica preduzeća Solik iz Prozor Rame.

Pitaju se kako je ovaj zakon uopće mogao da prođe? Ko se postavio kao vlasnik sunca, te da li je koncesija na zrak sljedeća na redu?

“Mišljenja sam da je to kao i svaki dodatni namet koji priječi slobodu poslovanja”, tvrdi Slađan Marinović, vlasnik preduzeća energija M.

Nakon što je prošle godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Hercegovačko-neretvanskog kantona, vlasnici solarnih elektrana zaprimili su dopis od Ministarstva privrede u kojem se obavještavaju da su obavezni podnijeti zahtjev za potpisivanje ugovora o koncesiji u ostavljenom zakonskom roku. Firmi koja ne potpiše ugovor prijeti kazna od 25.000 KM.

“Zakon uopće nije precizno definirao šta je predmet koncesije, pa se postavlja pitanje da li su to postrojenja za pretvorbu sunčevu energiju u električnu ili je to konkretno sunčeva energija, ili je to zemljište u privatnom vlasništvu. Onako kad se čita mogu se izvući razni zaključci. Međutim predmetom koncesije mogu biti samo prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi, pa je diskutabilno da li prirodne pojave kao što su sunce i kiša mogu biti predmet koncesije”, objašnjava Tomislav Zelić, advokat.

Ministar privrede HNK tvrdi da oni koji uzimaju državno zemljište u zakup moraju plaćati naknadu za zemljište i za proizvodnju električne energije, dok oni na privatnom zemljištu plaćaju naknadu samo za djelatnost.

“Kad pogledate i vjetar je prirodna pojava, pa i voda u neku ruku, ako je vezan za teritoriju gdje se iskorištava mora se plaćati neka naknada. Najveća primjedba koju sam ja mogao primjetiti iz dopisa koji su nam slali odnosi se na član 41. Zakona o koncesijama gdje su obavezni poslije korištenja eksploatacije objekte ostaviti na korištenje kantona, međutim to se odnosi samo na postrojenja koja se nalaze na državnom zemljištu”, navodi Željko Laketić, ministar privrede HNK.

2013 godine bio je pokušaj u Tuzlanskom kantonu da se uvedu koncesije na sunce, ali je zakon osporen, pa se istom scenariju nadaju i vlasnici soalrnih panela u HNK koji traže da se što prije ispita ustavnost odredbi ovog zakona.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.