Tokom prezentacije istraživanja i debate o temi "Novinarstvo, javno mnijenje i medijske slobode" istaknuto je da zabrinjava činjenica što dio stanovništva u BiH, istina ne veliki procenat, smatra opravdanim napade na novinare.

Istraživanjem je utvrđeno da 87,4 posto (u 2016. godini 92 posto) građana smatra da su napadi na novinare neprihvatljivi. No, ono što zabrinjava je podatak da 24,7 posto građana Republike Srpske opravdanim smatra napade na novinare, dok je taj procenat u Federaciji BiH šest posto.

Prezentacija i debata održani su u Sarajevu, povodom 3. maja Međunarodnog dana slobode medija.

“Anketa pokazuje da novinari nisu slobodni i da građani prepoznaju pitiske na novinare od političara, vlasnika medija i poslovnih ljudi. To su tri kategorije koje vrše najveći pritisak na novinare i imaju uticaj na uredničke politike. Bitno je da su građani prepoznali koliko je važno da novinari imaju okruženje u kojem će slobodno obavljati svoje zadatke, ali nažalost još uvijek jedan procenat građana u BiH opravdava svaku vrstu napada na novinare. U Federaciji BiH to je šest posto anketiranih, a u Republici Rrpskoj nevjerovatnih i zabrinjavajućih 24 posto. Smatramo da se mnogo više mora raditi na istragama napada na novinare, sankcioniranju napadača i slanju jasne poruke javnosti da je to atak na demokratiju i sve građane BiH”, kazala je Borka Rudić, generalna sekretarka “BH novinara”, te dodala da godišnje dobiju između 120 i 200 poziva novinara i medija sa zahtjevom da im se pruži pravni savjet ili neka druga vrsta pravne pomoći.

Također je istaknuto da je iznenađujući podatak istraživanja da se mediji nalaze na trećem mjestu po povjerenju građana sa oko 52 posto, što je za 27 posto manje nego u 2016. godine. Prema riječima učesnika debate ovaj podatak zaslužuje posebnu pažnju. Na prvom mjestu su vjerske zajednice sa 74,6 posto, a građani i dalje najmanje vjeruju političarima 11,3 posto.

“Zanimljivo je da građani pokazuju relativno zadovoljstvo medijskim sadržajima, odnosno temama medijskog izvještavanja, ali pokazuju i stanovito nepovjerenje u interpretaciju tih događaja. Pad je povjerenja građana u medijske slobode, zbog čega se dosta njih okreće alternativnim kanalima komunikacije, poput interneta. To nam govori da nam predstoji kao medijskoj zajednici stalno insistiranje da ta intepretativna uloga koja mora biti zasnovana na javnom interesu i objektivnim činjenicama”, naglasila je Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Debati je prisustvovao i Marius Muller-Henning, šef ureda Fondacije Friedrich Ebert u BiH, koji smatra da se BiH susreće sa nizom specifičnih, ali i istih problema kada je u pitanju sloboda medija.

“Ukoliko obratimo na zakonski okvir, onda ćemo primijetiti da je veliki dio zakonodavstva dosta pozitivan i da je uređen. Međutim, ako uzmemo u obzir konkretnu situaciju na terenu vidimo da se novinari susreću sa čitavim nizom problema i to možemo vidjeti, kako u istraživanju koje je provedeno, tako i u izvještaju ‘Novinara bez granica’. Pored toga ima niz problema koji su specifični za BiH, a to su transparentnost pojedinih portala, političkog uticaja. No, pored tih specifičnih problem postoji i mnogo drugih koje BiH dijeli sa drugim zemljama. Što se tiče opštih problema, koje BiH dijeli sa državama Evropske unije, tu se može govoriti o kvalitetu novinarstva, izvještavanja, ali i finansiranju novinarstva, odnosno kako se može osigurati kvalitetno finansiranje medija u vrijeme interneta i socijalnih medija, zatim kvalitet izvještaja i informisanja. Veliku brigu predstavlja i govor mržnje i kako ga regulisati, te ujednačiti sa slobodom govora u vremenima koja su politički tako rasplamsana, kao što je to danas”, rekao je Muller-Henning.

Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika, njih 79 posto, smatra kako sloboda medija u BiH nije ili je djelimično prisutna. Najveći dio ispitanika, 52,2 posto, smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija politička zavisnost i uticaji. Slijede finansijska zavisnost sa 42,6 posto i opća politička klima sa 40 posto. Anketa je pokazala da građani smatraju da su političari glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda – 60,8 posto, što je ipak pad u odnosu na 2016. godinu, kada je rezultat bio 72,2 posto. Ipak, dio ispitanika, njih 16 posto, smatra da su vlasnici medija i urednici ti koji najviše krše novinarska prava i medijske slobode.

Televizija je i dalje dominantan mediji u BiH sa 60,6 procenata, a u odnosu na prethodnu godinu porastao je broj građana koji koriste internet kao najvažniji izvor informacija, sa 24,6 na 27,9 posto.

Ispitivanje je obavljeno po metodi prikupljanja podataka CATI (anketa), a prosječno trajanje ankete bilo je 15 minuta. Urađeno je na reprezentativnom uzorku domaćinstava u BiH, a anketirano je 500 ispitanika. Metoda izbora bila je slučajni odabir fiksnih telefona.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.