Glavni grad Bosne i Hercegovine pred kraj 20. stoljeća pretrpio je najdužu opsadu koja je trajala 1.425 dana kada je ubijeno 14.000 ljudi od kojih je 1.600 djece, ali oni koji su preživjeli sarajevsku golgotu i brojne masakre, njih 21, ispričalo je svoje priče Omeru Hadroviću koji ih je zapisao u knjizi nazvanoj "Sarajevski masakri 1992 - 1995".

Na taj način istinu o stradanju građana Sarajeva ispričali su oni koji su je doživjeli, kako bi bila svjedočanstvo budućim generacijama i kako historiju niko drugi za njih ne bi pisao.

Ova knjiga promovirana je večeras u Domu Oružanih snaga BiH, a objavilo ju je Udruženje za zaštitu historijskih vrijednosti “Haber”, dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

Uime onih koji su smogli snage ponovo se suočiti sa slikama vlastitoga stradanja govorila je na promociji Amerisa Ahmetović zahvalivši svima koji su svoj doprinos dali istini, napominjući da preživjeli to nikada neće zaboraviti, ali je važno zapisati svjedočenja kako bi ih se i drugi sjećali.

Autor ove knjige Omer Hadrović kazao je večeras da je za njega bilo mučno slušati sve ove priče, da je zbog nekih dugo plakao, no sve je to učinjeno zbog čuvanja istine od zaborava.

“Iako brojni nisu dali podršku ovom projektu, zahvalio bih onima koji jesu i poručio bih svima da se ova stradanja i istina o ratu u BiH te stradanjima civila nikada ne zaborave”, naglasio je Hadrović večeras.

Jedan od promotora knjige bio je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Mirza Smajić koji je ovu knjigu nazvao važnim djelom za noviju historiju BiH, dodajući da je ona zapravo knjiga pamćenja i sjećanja o godinama sistematske destrukcije.

“Primjeri u ovoj knjizi na najbolji mogući način ilustriraju razmjere stradanja. Radi se o vrlo emotivnoj knjizi koja opisuje stvari kako su se događale i govori o svemu šta su ljudi u opkoljenom Sarajevu doživljavali”, pojasnio je Smajić.

Recezentica knjige doktorica ortopedije Amira Karkin Tais, a brojni stradalnici iz knjige bili su njeni pacijenti nakon masakra i u godinama koje su uslijedile, kazala je da su žrtve bile pripadnici svi vjera, etniciteta, godina i spola.

Ona smatra da je potrebno ispitati uzroke i posljedice sarajevske opsade i na kritički način zašto se to dogodilo, ali i priznati istinu koja se dogodila tih devedesetih godina.  

Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo Amela Dautbegović napomenula je da je prvi korak ka uništenju jednog naroda brisanje njegovog pamćenja. Prvo se unište knjige, kultura i historija i onda nađe neko da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu i izmisli novu historiju.

“Taj će narod brzo početi zaboravljati šta jeste i šta je bilo. Zato je važno da smo danas ovdje da mi pišemo našu historiju jer ova knjiga je segment stradanja civila i strašnog rata. Mi smo narod sa svojom historijom koju nam neće pisati drugi”, podvukla je Dautbegović.

Istoimeni dokumentarni film, koji također svjedoči o stradanjima civila u Sarajevu, bit će premijerno prikazan 9. maja u Domu mladih Sarajevo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.