Alija Izetbegović je uvijek bio zainteresiran za sporazumjevanje istoka i zapada, poručeno je danas u Sarajevu tokom Međunarodnog simpozija "Srednji put u religiji, kulturi i politici - misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića".
Profesor Fakulteta islamskih nauka (FIN) i akademik Enes Karić govorio je o vjerskim temeljima religijskog, jezičkog i kulturnog pluralizma u islamu i muslimanskom poštivanju prava na različitost.
“Uzimajući njegove (Izetbegovićeve op.a.) knjige za svjedoke, a kako vrijeme prolazi, njegove knjige sve pouzdanije svjedoče zato što ljudi, njegovi savremenici odlaze baš kao i njihova vremena. Usudili bismo se reći da se Alija Izetbegović u svojim gimnazijskim, potom univerzitetskim godinama, potrudio na profiliranju građenja svojih stavova kao čovjek, rekao bih istočno-zapadnog ishodišta u vjerovanju, mišljenju, moralnom stavu, životnim odlukama”, rekao je Karić.
Naglasio je kako to znači da je on na svoj način bio duboko humanistički profiliran, priznavao je vjerske temelje religijskog, jezičkog i kulturnog pluralizma u islamu, kao i onom islamu koji je bio esencijalizirani.
“Prema uvidu u njegova djela, Alija se najčešće referirao na one strane Kur’ana ili stavke koje možemo kazati da su u svakom vremenu nudile pluralnu perspektivu i ohrabrivale pluralne stavove. Sudimo li prema njegovim pisanim djelima, ali i prema ljudskom i političkom učinku, Alija Izetbegović je bio duboko svjestan da su mu važne univerzalne poruke iz mnogih aleneja Kur’ana, kao one da u ‘u vjeri nema prisile’. To je bila njegova najdraža alineja i često ju je navodio”, istakao je Karić.
Osvrnuvši se i na “Islam između između istoka i zapada”, te druga Izetbegovićeva djela poput “Sjećanja” i “Moj bijeg u slobodu”, Karić je rekao da su ona dočekana od impozantnog broja muslimanskih intelektualca kao štivo svojevrsnog oslobođenja od tradicionalističkih klišeiziranih tumačenja islama.
“Alija Izetbegović je uvijek bio zainteresiran za sporazumjevanje istoka i zapada”, naglasio je Karić.
Hrvatski novinar i publicista Danko Plevnik govorio je o Izetbegovićevoj “Islamskoj deklaraciji” u kontekstu prošlosti i sadašnjosti.
Pozivajući se na riječi nobelovca Ive Andrića koji je smatrao da čovjekov posmrtni život traje sve dok god se poznanici sjećaju njegovog fizičkog lika, Plevnik je rekao da u tom smislu Alija Izetbegović za njega i dalje postoji.
“Imao sam čast upoznati ga u teškim trenucima za BiH. Upoznali smo se u Sarajevu 19. prosinca 1998. kada me Hasan Muratović doveo u njegov kabinet. Razgovarali smo o suvremenim načelima života u Evropi i o nacionalnom identitetu. Poklonio sam mu svoju knjigu ‘Smisao Bosne’ i u posveti napisao ‘Gospodinu Aliji Izetbegoviću, čiji je moralni mir u najtežim povjesnim trenucima za suvremenu Bosnu i Hercegovinu bio konstantan, oko kojeg su ljudi, svih narodnosti, svjetonazora i vjeroispovjesti mogli ujedinjavati svoje nade u opstanak bosanskohercegovačkog samopoštovanja’. Uzeo je knjigu, pročitao posvetu i kazao: ‘Ja to ne zaslužujem’. To nije bilo rečeno pred kamerama niti za interese ‘public relationsa’ i zato sam ga poštovao. On se nikada nije dičio mržnjom, nego voljom za slobodom”, rekao je Plevnik.
Dalje je rekao kako se Izetbegović odlučio potajno boriti za pravo postojanja islama kao društvene klime, ali je ipak bio osuđen kao inicijator političkog islamizma.
“On nije poduzimao korake za nasilno uvođenje islamskog teokratskog aranžmana, već se odavao osobnoj društvenotvornoj fantaziji, naglašavajući važnost ponovnog osvajanja duše”, poručio je Plevnik, te naglasio kako Izetbegovićev refleksivni interes nije bila Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, već ummet.
Plevnik je dodao kako Izetbegović u svojim “Sjećanjima” potvrđuje činjenicu da “Islamska deklaracija” nije bila usmjerena prema Jugoslaviji, već prema islamskom svijetu, u želji za osposobljavanjem islamskih masa, da uče nešto o vlastitoj povijesti.
O ostatku treće sesije simpozija, islamski teolog i analitičar dešavanja na Bliskom istoku i na Balkanu Muhamed Jusić govorio je o odnosu muslimana prema radikalizmu, ekstremizmu i terorizmu, profesor Dževad Hodžić o odnosu religije, morala, prava i politike u razumijevanju islama u djelima Alije Izetbegovića, te Hasan Džilo na temu “Dobra djela – neodvojivi dio religijskog iskustva u mišljenju Alije Izetbegovića”.
Na dvodnevnom simpoziju, koje će biti završen večeras, učestvovalo je više od dvadeset naučnih djelatnika i profesora iz BiH, Hrvatske, Turske i Makedonije. Organizatori simpozija su Muzej Alija Izetbegović i Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
