Nakon što je građevinska inspekcija 2015. godine zatvorila gradilište na obali Bunice kod Malog Polja, te nakon što su obustavljeni radovi na sužavanju korita ove rijeke graditelji su ponovo nastavili radove na gradnji vikendica u ovom mjestu.

Ogorčeni mještani tvrde da je bilo kakva gradnja pored Bunice nelegalna te apeluju na predstavnike vlasti da se ona što prije zaustavi, kako bi spriječili nestajanje jednog od najljepših krajolika Hercegovine.

Od kraja 2015. godine traje pravna bitka mještana Malog Polja. Ovih dana ponovo pokušavaju zaustaviti gradnju objekata koja uništava obalu rijeke Bunice, pretvarajući od nje plato na kojem bi trebale biti izgrađene vikendice. Usljed parcelisanja zemljišta za lokacije korito Bunice suženo je od šest do osam metara.

“Radovi su zaustavljeni kad je bila građevinska inspekcija, ima tu traka kad su zapečatili ovo gradilište. Nažalost godinu poslije nastavljeno je sve, u subotu ujutro urađen je ovaj zid, u ponedjeljak je primjećeno i odmah smo sve kontaktirali od policije pa nadalje.Policija kaže da nema rješenje od građevinske inspekcije, da je ovo mjesto zatvoreno za građenje”, kaže Emir Bjelić.

Ne samo da uništavaju rijeku, nego dovode u pitanje i sigurnost njihovih domova tvrde mještani. Prilikom obilnih padavina, kažu, rijeka Bunica se izlijevala iz svog korita, pri čemu je voda ulazila u obližnje kuće i stvarala ogromnu štetu.

Put na kojem se vrši gradnja, prema riječima lokalnog stanovništva star je preko stotinu godina i do sada je stanovnicima ovoga mjesta služio za napajanje stoke i za promet prilikom odlaska na rijeku.

“Mi mislimo da je nepošteno da neko ostvaruje pravo na rijeku, da kaže ovo je moje, ili privremeno ili stalno ili koncesionarno. Oni bi išli do vrela ovako, oni bi možda uzeli i vrelo sve za sebe jer oni imaju moć i imaju novac”, poručuje Osman Bjelić.

Ekolozi tvrde, štete su nesagledive jer Bunica je jedina rijeka u Bosni i Hercegovini u koju se ne ulijeva niti jedna kanalizacija. Procjenjuju da je voda iz Bunice ljekovita, jer sadrži visoke koncentracije joda.

“Ona je zakonom i uredbama svojim zaštićena kao spomenik prirode prve kategorije. Samo to govori o kakvom se biseru radi koji je nažalost zapostavljen”, kaže ekolog Oliver Arapović.

Grad Mostar izdao je dozvolu za korištenje oko 40 kvadratnih metara obale, u Službi za inspekcije poslove kazali su nam da će ovih dana izaći na teren nakon čega će utvrditi dalje mjere, dok u Zavodu za prostorno uređenje tvrde da je Prostornim planom Grada Mostara na tom mjestu predviđeno urbano zelenilo, lokalni put i korito rijeke.

“Taj dio ne može se upotrijebiti u ovom slučaju planske dokumentacije koja je na snazi za određeni zahvat. Što se tiče nelegalne gradnje to je krajnje neodgovoran čin”, kaže Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje.

No mještani odlučni. Učinit će kažu sve kako bi spriječili dalju gradnju jer ne žele dopustiti da im se uništi ono u šta su godinama ulagali. Stoga od vlasti i inspekcijskih organa traže da se “građevinsko divljanje” nad rijekom zaustavi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.