Bosnu i Hercegovinu je od polovine 2013. do kraja 2016. napustilo blizu 90 hiljada građana, dok je samo u prošloj godini otišlo još 16 hiljada ljudi. Pored Sanskog Mosta i Zvornika, opštine sa najviše iseljenika su Brčko, Bijeljina, Doboj, Drvar, Cazin, Odžak i Tomislavgrad.
Već tradicionalno bh. građani najviše odlaze u susjedne Hrvatsku i Srbiju, zatim u Francusku, Njemačku, Austriju te zemlje Skandinavije.
Više detalja o ovoj tužnoj i stvarnoj slici bh. javnosti donosi Snežana Mitrović koja je razgovarala sa ekonomistom Nikolom Kužetom u Banjaluci.
Trend iseljavanja ne jenjava, a ono što se može vidjeti ispred Konzulata Slovenije trebalo bi da zabrine vlast.
Mitrović je jutros u 8 sati zatekla oko 50-ak ljudi koji čekaju za radne papire i to od ranog jutra, bez obzira što konzulat ne radi sa strankama prije 9 sati. Nekolicina ljudi iz reda su kazali Mitrović kako odlaze jer nisu mogli da ostvare prava na rad i dostojanstven život.
“Ovo je izuzetno alarmantna situacija, nešto što nikako nije dobro za ekonomiju BiH i njenu budućnost. Odlaze najbolji, mladi, radno sposobni, da rade, da se zaposle, da liječe, da podučavaju; odlaze zaista najbolji iz svih stepena kvalifikacija i to je izuzetno ozbiljan ekonomski problem. Još se ne održava na ekonomskom pokazatelju, ali mnogi poslodavci već imaju problem jer ne mogu da nađu adekvatnu radnu snagu. Sada ima manje zaposlenih nego penzionera u RS. To su najlošiji podaci u cijeloj Evropi. Zamislite kad mi odemo u penziju – ko će plaćati doprinose“, pita se Kužet.
Kužet je za N1 rekao kako su trendovi odlaska počeli krajem 60-ih za vrijeme Jugoslavije, ali da ljudi tada odlazili pojedinačno.
“Odlazila je tada glava porodice, spavao je u malom, uskom prostoru, štedio, a plan je bio da se vrate svojoj domovini, a danas je trend potpuno drugačiji. Mladi odlaze da se ne vrate. Prodaju u bescijenje svoju imovinu“, rekao nam je.
Kazao je kako prosjek godina ljudi koji odlaze iznosi od 30 do 45 godina te da to nisu ljudi koji su tek zakoračili u radni odnos.
“Takvi ljudi pokušavaju već neko vrijeme da izgrade radni odnos. Političari ignorišu situaciju jer odlaze ljudi koji bi mogli dovesti do pobune, ‘smanjuje’ se broj nezaposlenih, odnosno smanjuje se jer odlaze ljudi. Vlastima to nije dovoljno važan problem i o svemu se raspravlja samo o ovome ne. Mi svoj radni resurs prepuštamo drugima bez naknade. Ljudi imaju pravo da idu ali bahati odnos političara prema radnim ljudima je strašan. Političari kažu kako ljudi neće da rade, ali mi nećemo da budemo nadničari na njihovim palatama, ljudi valjda mogu da biraju gdje će da rade, to je njihova stvar“, istakao je ekomomista.
O posljedicama na imidž države i tome da li to utiče na strane investicije je naveo: “Da bi neko investirao novac on mora da bude siguran da ovdje neće biti sukoba, da će porezna politika biti stabilna, a ovdje nemamo tu nadu. Kad upalite ‘Dnevnik’, ovdje je sve na ivici sukoba. Ja znam da je to plastično ali političkim elitama odgovara to no to tjera sve poštene investitore iz BiH i dobijamo mešetare“.
Istakao je i kako su odlasci u zdravstvu najviše izraženi.
“Odlazi cijelo medicinsko osoblje zato što su bolje plaćeni i bolji je odnos poslodavca prema njima. Dakle nije samo novac u pitanju već i radno okruženje, ljudi se ne osjećaju ugodno. Moj prijatelj koji je je ljekar je otišao u Njemačku i čim je stigao dobio je specijalizaciju a ovdje je čekao 3 godine i nije dobio“, kazao je.
“No ipak ja kroz svoje političko djelovanje pokušavam da kažem ljudima da je ovo dobra zemlja za koju se vrijedi boriti. Ja sam mogao da odem ali ne želim. Ovo je ipak centralna Evropa – sve nam je blizu, lijepa klima, prirodni resursi… Izlaznost od 50 posto na izborima je pokazatelj da ljudi ne žele ni taj jedan korak da naprave. Same političke partije ne mogu same raditi, šire grupe su potrebne da zaustavimo ovo“, naglasio je Kužet.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
