Prema posljednjem popisu stanovništva Bosne i Hercegovine, iz 2013. godine, najviše je porodica koje imaju samo dvoje djece. Više od tri puta nadmašila je prosjek porodica Silajdžić u kojoj je rođeno sedam sinova. Roditeljske obaveze nisu stale na put karijeri, a ni visokom obrazovanju.

Majka Sabina prkosi statistici, ali i predrasudama. Sa sedam malih Silajdžića i doktorskom diplomom ponudila je recept sa kojim karijera i majčinstvo (ipak!) idu zajedno:

“Snaga volje prije svega. Što se tiče samog doktorata, ja sam ostala trudna kada sam upisala doktorski studij u Engleskoj. Tada nismo željeli da imamo bilo kakve barijere u pogledu djece ili broja djece. Posloži se sve to. Jeste bilo naporno i zahtjevno. Njih trojica su rođena u te tri godine, odnosno četverica u četiri godine doktorskog studija“, kaže Sabina.

David, Ismail, Jakub, Mikail, Jošua, Jusuf i Jahja, rođeni u rasponu od 10 godina, odgajaju jedni druge, recept je za lak život porodice Silajdžić. Kako se sve uspije, pitao je oca Denisa sin David, nakratko preuzevši ulogu novinara N1:

Denis: “Tata, koji su ti najveći izazovi sa sedam sinova?“

“Najveći izazovi su da me slušate. Veliki izazov mi je da vas sve odvedem na trening na vrijeme, jer svi trenirate fudbal i hokej, i ja moram sve to da stignem“, pojasnio je Denis kroz smijeh jednom od sinova.

A da su velike porodice rijetkost, pokazuje i koncept savremene arhitekture. Stanovi i automobili prilagođeni sa četvero, otkriva Denis. Zato se Silajdžići voze kombijem, a spavaju u krevetima na sprat. A kako sa profesionalnim izazovima, zna Sabina – profesorica na Ekonomskom fakultetu.

Njena specijalnost je primijenjena makroekonomija, tranzicijska, i razvojna ekonomija. Otkrila je na koji način “žonglira” sa karijerom i porodicom.

“Priroda moga poziva je vrlo specifična. Ipak mi daje mogućnost vremenske slobode i završavanja obaveza u noćnim satima, a iza toga se krije snaga vjere, vjerovanje u Boga i pokušaj rješavanja svih strahova i predrasuda“, kaže.

A neki strahovi ipak su stvarni, a oni se odnose na pad nataliteta i kontinuirano starenje stanovnika Bosne i Hercegovine. Od posljednjeg popisa 1991, Bosanci i Hercegovci su ostarili 5, 5 godina. Naporima države da popravi stanje nije zadovoljna ni Sabina:

“Mi nemamo nikakvu populacijsku politiku, politiku nataliteta i mjere koje bi sistemski pokušale davati podršku roditeljima i majkama da se odlučuju da djecu i na rađanje više djece.”

Svemu uprkos, mogućnost da četverosedmični Jahja ipak ne bude najmlađi, Sabina i Denis ne žele isključiti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.