U čije ruke će otići više od pola miliona maraka namijenjenih za prevođenje odgovora iz Upitnika?
Domaći prevodioci na nogama, jer su nadležne institucije najavile da nema kapaciteta da se taj posao završi u okvirima BiH, te da će biti potrebna agencija izvana. Iz Direkcije za evropske integracije uporno tvrde da na tenderima nije bilo odgovarajućih ponuđača, ipak prvi tender je poništen upravo je je Komisija za žalbe utvrdila da je povrijeđeno pravo ponuđača koji je ispunjavao sve uslove.
Domaći prevodioci spremni su kažu za državu raditi ispod uobičajene cijene za prevođenje jedne kartice, NO ne mogu da shvate kako ta ista država nema povjerenja u njihove kapacitete. Posebno kada se uzme u obzir da godinama prevode zakonska rješenja i akte najrazličitijih institucija u državi.
“Radi se o tome da vlasti u BiH su dale takav okvir koji nije izvodiv za prevodilačke agencije REZ da se naprave ugovori od djelu direktno s tih stotinjak I više prevodilaca koji su neophodni da se uradi taj posao I koji mogu iznijeti taj posao”, kaže Almira Drino, predsjednica Udruženja prevodilaca u BiH.
Sličnu ideju ima i predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić. A s Evropskom komisijom kaže pregovara i sljedeće:
“Da BiH svoje odgovore dostavi na jednom od oficijelnih jezika Evropske unije što bi značajno pomoglo BiH u ovom procesu imali bi vrijeme da se naši odgovori lektorišu na jedan od oficijenih jezika EU a to je Hrvatski”, kaže Denis Zvizdić, predsjedavajući VM BiH.
Pitanje je da li će ovakav prijedlog ikada dobiti podršku političkih predstavnika koji govore bosanskim ili srpskim jezikom. Ali već neko vrijeme se spominje da bi posao prevođenja mogle preuzeti hrvatske agencije. Sjetimo se nedavnog sastanka Čovića i Plenkovića, nakon kojeg je saopšteno da će Hrvatska rado pomoći BiH da prevede odgovore. Iz Direkcije misle da unutar BiH nema rješenja za prevođenje.
“Nažalost, ne postoje agencije u regionu koje još uvijek mogu odgovoriti na poduhvat koji se zove 25 hiljada stranica i možda stotinu prevodioca unutar agencije i to nije samo problem BiH”, kaže Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije.
U decembru prošle godine objavljen je prvi javni poziv za prevodilačke usluge. Cijena 300 hiljada maraka. Uslovi 40 prevodilaca. Pet godina iskustva. Tri agencije su se prijavile. Diwan. Libar. Kongresni servisni centar. Posao je tada, što je jasno iz Odluke koja stoji na zvaničnoj stranici Direkcije, dobila Agencija Diwan. Druge dvije agencije su uložile žalbe. bile SU u pravu, utvrdila je Komisija, koja je žalbe uvažila.
“Najbolja je bila ponuda, najjeftinija, ali, nismo prošli. Zato što je izabrana najskuplja ponuda, mi smo se žalili I ta žalba je usvojena, te je postupak poništen. Bili smo neopravdano isključeni. Nakon toga nismo više imali ni želje ni volje”, navela je Marija Vujica, direktorica Agencije Libar.
Iz Direkcije danas tvrde da tokom prvog kruga tendera nijedan ponuđač nije ispunjavao uslove, što je izjava suprotna njihovoj vlastitoj odluci. Tačno je da se tokom drugog kruga tendera, niti jedna agencija nije prijavila. Neki razočarani. Drugi tvrde da su se uslovi promijenili. Jasno je na osnovu ovog poziva da se cijena s 300 povisila na više od pola miliona maraka
Zemlje regije prijevode su uradile unutar svojih redova. Hrvatska angažovali oko 300 pojedinačnih prevodilaca, koji su prošli najrazličitija testiranja. Dok su Srbija i Crna Gora prevodili uz pomoć domaćih agencija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku
