Nekoliko stotina Bošnjaka tog kraja i bivših logoraša te članova udruženja logoraša u BiH prisustvovalo je danas obilježavanju 25. godišnjice od formiranja logora „Trnopolje“ kraj Prijedora.
Nekoliko stotina Bošnjaka tog kraja i bivših logoraša te članova udruženja logoraša u BiH prisustvovalo je danas obilježavanju 25. godišnjice od formiranja logora „Trnopolje“ kraj Prijedora.
Teška sjećanja na dane provedene u logorima sa ekipom AA podijelio je bivši logoraš Fikret Alić, poznat kao „čovjek iza žice“, čovjek sa čuvene fotografije britanskih novinara koja je te 1992. godine obišla svijet. Alić je 1992. godine odveden u logor iz sela Sivci, gdje je bio kod tetke. Do 5. avgusta je bio u logoru „Keraterm“, a potom je prebačen u logor „Trnopolje“.
„U logor sam ušao sa 86 kilograma, a na fotografiji koja je obišla svijet imao sam 48 kilograma. Bio sam mučen i izgladnjivan. Tada su uglavnom žene i djeca transportovani iz logora ‘Trnopolje’ preko Vlašića, a muškarci su ostajali u logoru. Razmišljao sam kako da preživim te strašne dane i nisam imao mnogo izbora, pa sam se presvukao u žensku odjeću i otišao s njima konvojem do Travnika. Bilo je ili umrijeti ili se spasiti kako god znam. Tamo sam bio u komi deset dana, nakon čega sam se liječio u trećim zemljama. Tamo sam bio do 2009. godine i vratio se u moj Kozarac. Neophodno je obilježiti sva mjesta stradanja i ovom prilikom apelujem na političare i sve nadležne da to učine, jer moramo zaustaviti nepravdu i izgraditi obilježje na svakom mjestu gdje je ubijena svaka nevina žrtva. Strahote koje sam preživio u logorima nikad neću zaboraviti”, kazao je Alić.
U logoru kroz koji je, prema podacima udruženja koja okupljaju bivše logoraše, prošlo više desetina hiljada ljudi, Kozarčanka Suada Forić-Čolić je bila zarobljena sa suprugom i djecom, te mnogobrojnom rodbinom. Kaže da joj je i nakon 25 godina teško govoriti o logoraškim danima.
„Bilo smo gladni, žedni, maltretirani. Spavali smo na golim pločicama ili na livadi, a nikad nismo znali hoćemo li dočekati sljedeće jutro. Nismo imali toaleta, a morala sam po cijeli dan kod ljudi iz okolnih kuća moliti komadić kruha da dam djeci. U logoru sam bila do posljednjih konvoja, a među zadnjim sam ostala zbog svojih muških članova porodice, jer im ne bi niko onda imao donijeti ni kap vode. Teška su to sjećanja, a najteže mi je što je ovdje podignut spomenik žrtvama rata srpske nacionalnosti, umjesto Bošnjacima koji su ovdje stradali”, kazala je Čolić i dodala da želi da se nikad i nikom ne ponovi zlo koje su doživjeli, naglasivši da je vrijeme da se svi okrenu suživotu i budu ljudi.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, kazao je da se danas obilježava 25. godina od uspostavljanja jednog od najzloglasnijih i najvećih logora u BiH u ratu od 1992. do 1995. godine.
„Samo po podacima Haškog tribunala, kroz logor je prošlo više od 30.000 muškaraca, žena i djece. Prošli su kroz strašne torture, a danas su logoraši žrtve sistema, jer institucije i država ništa ne poduzimaju da im pruže minimalnu pomoć. Nije dobar odnos prema porodicama žrtava, moramo to promijeniti”, napomenuo je Mešković.
Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor 92“ i bivši logoraš logora „Omarska“, Manjača“ i „Keraterm“, podsjetio je da je logor “Trnopolje” otvoren 26. maja 1992. godine po nalogu tadašnjeg Kriznog štaba opštine Prijedor, a zatvoren je početkom zime 1992. godine.
„Po našim podacima, kroz ovaj logor je prošlo više od 30. 000 ljudi, a ako govorimo o broju ubijenih, moramo reći da ovdje u logoru nije bilo puno direktnih ubistava, ali su logoraši odvođeni na druge lokacije i ubijani. Oko njih 200 je streljano na Vlašiću. Prema presudama Haškog tribunala, rečeno je da je logor ‘Trnopolje’ bio uglavnom logor za žene i djecu, gdje su žene silovane, maltretirane, čak i djevojčica od 13 godina, a dogodilo se i ubistvo jedne bebe”, kazao je Duratović i dodao da je oko 50.000 Prijedorčana Bošnjaka tokom proteklog rata protjerano sa svojih ognjišta, a 90 odsto ih je prošlo kroz logore.
Logor „Trnopolje“ je formirao Krizni štab opštine Prijedor 1992. godine. Nalazio se u blizini željezničke stanice u Kozarcu, a otkriven je 5. avgusta 1992. godine kada su britanski novinari napravili snimke zlostavljanih i izgladnjelih logoraša iza žice. Iz njega je 21. avgusta 1992. godine izvedeno oko 200 logoraša, koji su likvidirani na Korićanskim stijenama na Vlašiću.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
