Za koga se gradi "Groblje mira" nadomak Mostara?

Političku i idejnu podršku izgradnji "Groblja mira" osigurava Hvatski narodni sabor BiH preko Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat. I dok jedni na podizanje ovog groblja gledaju kao na odavanje počasti žrtvama, drugi to nazivaju kontinuitetom neofašističke politike.

Hiljade bijelih križeva dominirat će planinskim platoom u mjestu Bile. Ideja o gradnji "Groblja mira" niknula je u okrilju Hrvatskoga narodnog sabora te se s konkretnim radovima prije četiri godine počela i ostvarivati.

"Groblje Mira“ planirano kao najveće groblje u Evropi te hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, zamišljeno je kao skupno mjesto svih žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će osim kapelice, biti podignuto preko 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.

"Već 2014 smo pripremili taj plato, i išli u izradu dokumentacije. 2015 smo imali pripremljen dio dokumentacije tako da smo 2016 godine već bili u fazi završetka kapelice i ograđivanja i evo danas idemo s projektom dalje. On se finansira isključivo na dobrovoljnim prilozima i apliciranjem na određene projekte, a jasno da imamo podršku kad je u pitanju hrvatska politika i HNS", izjavio je Ilija Vrljić, voditelj Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat

Fra Miljenko Stojić, zamjenik voditelja Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat dodaje: "Ovo je jedan napor da svim tim žrtvama, bez obzira tko su te žrtve, bez obzira kako se te žrtve zvale, da im se dadne jedan dostojan pokop."

Ogledalo je to današnje hrvatske, bolje kazano herceg-bosanske, sveodređujuće, a ipak samo egoistične lokalpatriotske politike, kao i slika unutarhrvatskoga sukoba koji se metaforički izražava u dva bolna, a posve različita, stratišta: Jasenovcu i Bleiburgu kaže to teolog Ivan Šarčević u svojoj analizi u kojoj kritički piše o ovom projektu i postavlja pitanje:

"Nama, ipak, ostaje goruće i najvažnije pitanje – podizanje 'groblja šutnje' nad vlastitim zločinima. Hoće li se, naime, podići makar jedan spomenik-opomena za žrtve koje su činjene u naše ime?"

Dok se jedno groblje gradi i izdvajaju ogromni novci za njega, s druge strane Partizansko spomen groblje prepušteno vandalizmu i uništavanju zbog nebrige građana i vlasti propada. I dok jedni na gradnju "Groblja mira" gledaju kao na odavanje počasti žrtvama, drui pak kažu kako se time žele reafirmirati svi zločini koje je NDH napravila, te zločince učiniti herojima i žrtvama.

Sead Đulić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar ima nešto drugačije mišljenje.

"Groblje mira zapravo je groblje uglavnom vojnicima koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu, koji su bili na strani fašizma i sad to proglasiti grobljem mira je pljuvanje u lice svim poštenim građanima ove države, ove regije, a umiveni su u evropsku tradiciju, kulturu i evropsku priču".

Husein Oručević, politolog pojašnjava: "Radi se o spomen obilježju određenoj politici, određenom nacionalističkom ekskluzivnom načinu vođenja politike u kojem postoje samo jedni, u kojem su čak i žrtve podijeljene i neke od žrtava su važnije od nekih drugih."

Ukoliko se želi graditi BiH , Oručević dodaje, da jedan ovakav ekskluzivitet u politici nije dopustiv, jer vodi jednom obliku revizionizma, kratkoročnoj politici koja ima potencijal ali završava pogubno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.