Agrokorova kriza se nastavlja i po svemu sudeći ozbiljno preljeva u Bosnu i Hercegovinu. Upitno je ko će zaštiti domaće dobavljače, hoće li biti ugrožena imovina BiH, te da li će i koliko uposlenika izgubiti radna mjesta.

Poslovanje kompanije Konzum u BiH u posljednjih godina bilježi stromoglavi pad. N1 je imao uvid u finasijski izvještaj Konzuma za prošlu godinu.

Vrijednost imovine ove firme u BiH krajem prošle godine iznosila je nešto više od 297 miliona maraka što je gotovo jednako iznosu obvezama koje kompanija ima, tako da je u suštini knjigovodstvena vrijednost firme oko 17 miliona.

Prema posljednjim informacijama 6 mjeseci nakon što je i službeno otvorena nova Konzumova trgovina u sarajevskoj Ložioničkoj ulici, ploča, oznake, reklama – brend Konzuma, ponovno bi mogli biti vraćeni u staro – Mercatorovo ruho.

No je li to zaista spas, za N1 je u emisiji Dan uživo govorio analitičar prof. Matej Živković.

Hoće li eventualno vraćanje Mercatora spasiti dobavljače i uposlenike iz BiH? Treba li se to doživljavati kao njihov spas ili spas samog Agrokora?

“Ta vrsta spasa ne može spasiti Agrokor. Meni je žao što će na takav način razbiti određene iluzije, ali može se reći da se radi o marketinškom triku. Potrošačka javnost u Sarajevu je iznimno intimirana uz Mercator jer je bio prvi trgovački lanac. Taj potez cilja na jednu vrstu senzibiliteta kod potrošača.I sam znam reći ‘u Mercatoru na Dobrinji’, ‘u Novom Gradu’ itd. I dalje smo intiminizirani s postojanjem Mercatora“, kazao je prof. Živković.

Gost Dana uživo je kazao da takav potez može operativno poslovanje Konzuma odnosno Mercatora iznivelisati i vratiti obaveze prema dobavljačima.

Ko je trebao da ih zaštiti? Govori se mnogo i o institucionalnoj zaštiti koja je u BiH izostala za razliku od Hrvatske i Slovenije koje su donijele Lex Agrokor i Lex Mercator.

“Agrokor je jedini u stanju zaštiti svoju imovinu, koje bi vodilo održivosti kompanije. U ovom trenutku je vrlo neizvjesno, mora se biti iskren. Ne vidim koji bi transfer iz Konzuma u Mercator mogao zaštiti imovinu. Mercator je pravni sljedbenik svih obaveza prema dobavljačima“, rekao je prof. Živković.

Ima li razloga za bojazan da će se naplata vršiti putem imovine BiH? Čuli smo da je ministar Šarović rekao da postoji.. Odnosi li se to na kćerke firme Agrokora?

“Tu nema imovine BIH, već imovine Agrokora i njenih firmi ili drugih vlasnika. Moguće da postoje neke kompanije koje su u državnom vlasništvu koje su u određenim odnosima s Agrokorom i njegovim kompanijama. Ali, koliko znam, u igri uopće nema imovine BiH. Mi trebamo zaštiti imovinu firme u BiH od te firme, što nema logike. Ne vidim na koji način bi se mogla zaštiti imovina u BiH. Prava radnika su zaštićena sindikalnim ugovorima. Miješanje u taj poslovni odnos se ne bi trebalo dešavati. Ako poslodavac ne isplati platu 6 mjeseci radnici mogu tražiti zaštitu od strane države“, objasnio je profesor.

Lex Mercator?

“U slučaju Lex Agrokor vlasnik je zatražio da država uđe s vladinim povjerenikom. Za situaciju Lex Mercator u Sloveniji nisam potpuno upoznat. Agrokor uključujući i Konzum, potrebno je da prije svega dijagnosticiramo kako je došlo do cjelokupne situacije. Sada se radi na sanaciji u sve tri države, a koliko će te aktivnosti biti uspješne ostaje za vidjeti. Bojim se da je to dijelom izvan naših ruku. Ono što je dovela do ove situacije treba detaljno analizirati i izvući lekcije i na to se treba fokusirati“, mišljenja je prof. Živković.

Dobavljači su već prestali izručivati robu.

“Razloga za zabrinutost ima, ali moram reći da panika ne pomaže situaciji. Što je više velikih riječi, sve je manje izgleda da će se desiti pozitivan ishod. Restruktuiranje podrazumijeva rezanje troškova, a to može dovesti do smanjenja broja radnika“, zaključio je profesor i ekonomski analitičar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.