Dolazak Merkatora u BiH još u fazi inicijative. Ako dođu, preuzeće dugove dobavljača, i zadržati sva radna mjesta, obećavaju.

Ipak, ključne odluke donosi vrh Agrokora. Da li se iza priče o Mercatoru kriju drugi planovi? Mogu li institucije BiH spriječiti eventualno izvlačenje novca? O ovoj temi razgovarali smo sa ekonomistom Predragom Dudukovićem.

Dolazak Mercatora u BiH, marketinški trik ili dobre namjere?

“Kako god bilo – to je dobra vijest, mada i ako je marketinški trik, dobar je. Dolazak Mercatora promijenio bi mnogo po pitanju situacije oko Agrokora“, kazao je Duduković.

Mnogima nije jasno zašto je došlo do rebrendiranja, jer ono se nije dogodilo sa drugim državama u regiji.

“Čini mi se da je Mercator u BiH u svom prirodnom okruženju. Trebamo se sjetiti kada je Konzum preuzimao Mercator koliko je bilo nezadovoljstva među ljudima i koliko su ljudi žalili za odlaskom Mercatora. Sjetimo se i početaka rada Konzuma kada su pokrenuli nekoliko poteza koje širokom masama nisu bile primamljive od plaćanja vrećica, izbacivanja proizvoda na koje je narod navikao i od tada vlada određeno nezadovoljstvo. Vraćanje Mercatora bi vratilo i ljude“, smatra Duduković.

Hoće li dolazak Mercatora riješiti probleme Agrokora?

“Ako su ozbiljne namjere Mercatora stabilizovat će se situacija, počet će se izmirivati obaveze prema dobavljačima kako bi nastavili normalno sarađivati s Mercatorom, da radnici ostanu raditi. To bi bio prvi potez koji bi riješio sve ostale probleme. Narod bi se vratio Mercatoru i mislim da bi sve to dovelo da trgovački lanac nastavi normalno s radom“, mišljenja je Duduković.

Vlada FBiH kaže da prati situaciju i da nije alarmantno.

“Država vrši kontrolu rada preduzeća i za državu je dobro sve dok ta kompanija izmiruje obaveze prema državi. Ali u odnosu između privrednih subjekata država ne vrši intervencije i ne utiče previše na rad između privrednih subjekata“, rekao je gost Novog dana.

Treba li prema vašem mišljenju mijenjati Zakon o privrednim društvima?

“Teško je odrediti kada i u kolikoj mjeri bi država trebala intervenisati u radu privrednog subjekta. 2015. godine zaista nedostaje kao zakonsko rješenje u RS-u je da se ugradi obaveza plaćanja prema dobavljačima, gdje je krajnji rok plaćanja 60 dana. Odustalo se od toga jer se u FBiH nije ušlo u tom pravcu, pa je postojao strah da će preduzeća u RS-u biti u podređenom položaju“, objasnio je ekonomista Duduković i dodao da bi takvo zakonsko rješenje u velikoj mjeri doprinijelo da preduzeća izmiruje svoje obaveze prema dobavljaču.

“To je moglo biti jedno od rješenja gdje je država moga stati u zaštitu dobavljača. Država treba vršiti inspekcijski nadzor nad preduzećima koja imaju poteškoća u radu. Treba biti realan, nažalost država nema mehanizme da vrši prevenciju i da spriječi da Konzum ode u stečaj“, rekao je Duduković.

On je za kraj kazao da bi posljedice odlaska Konzum u stečaj mogle biti mnogo šire.

“Zbog nemogućnosti naplate ne bi otišao samo Konzum u stečaj, već i određen broj dobavljača koji ne bi uspjeli naplatiti svoja potraživanja. Desila bi se lančana reakcija gdje bi mnogi imali problema zbog stečaja Konzuma, od radnika koji bi ostali bez posla do 1.300 trenutnih dobavljača Konzuma.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.