Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nema pretjerane potrebe da naplaćivanjem ulaza u vjerske ostvaruje prihode, istakao je Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Nije mi poznato da se unutar Islamske zajednice naplaćuje bilo gdje ulaz u džamiju. To je po meni nepotrebno. Ne vidim da Islamska zajednica BiH može ostvariti neki prihod koji bi eventualno opravdao takvu jednu odluku koja je, čini mi se pomalo besmislena”, naglasio je Softić.

Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini istakao je da “koliko se sjeća nikada se na Saboru Islamske zajednice nije raspravljalo o ovom pitanju (naplaćivanju ulaza u džamije i vjerske objekte)”.

To je pitanje za nove uprave unutar Rijaseta Islamske zajednice BiH, naglasio je Softić, posebno za Upravu za vjerske poslove koja bi trebala na neki način da u okviru podzakonskih akata koji se tiču Ustava i amandmana na Ustav da, između ostalog, regulišu i ovo pitanje.

“Nije mi do ovog trenutka bilo poznato da se u bilo kom vjerskom objektu, bilo kojoj džamiji naplaćuje ulaz kako ste rekli da je slučaj u Mostaru. Ovo je za mene jedna novina da takva praksa postoji. Lično mislim da nema pretjerane potrebe da Islamska zajednica na takav način ostvaruje prihode. Džamije su kuće u kojima ljudi treba da ispoljavaju svoje vjerske osjećaje. Ukoliko postoje zainteresirani turisti eventualno koji bi voljeli da vide unutrašnjost džamije mislim da Islamska zajednica ima dovoljno mogućnosti da to omogući svakome onome ko ima potrebu za takvim ulaskom u vjerski objekat”, istakao je Softić.

Naime, stotine hiljda turista koji godišnje posjete najveći grad Hercegovine, Mostar, od kojih brojni svrate do Koski Mehmed-pašine džamije smještene stotinjak metara sjeverno od Starog mosta, na lijevoj obali Neretve, a što svjedoči podatak o prošlogodišnjih više od 100.000 obilazaka bude neugodno iznenađeno kada na tom vjerskom objektu zateknu natpis koji ih upozorava da unutrašnjost mogu vidjeti samo uz kupljeni tiket.

Na vratima džamije jasno je naznačena obavezna kupovina karte po cijeni od četiri KM. Interesantno je da su cijene naznačene i u eurima (dva), odnosno kunama (16) koji nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini, jer se finansijske transakcije mogu vršiti jedino u konvertibilnim markama.

Tiketi se prodaju u dvorištu, na ulazu u džamiju, međutim kupljena karta vam ne garantira da ćete za četiri KM, dva eura ili 16 kuna u cjelosti moći obići taj vjerski objekat, odnosno njegovu unutrašnjost.

Jer, da bi ste se popeli na munaru, koja se ne koristi za vjerske nego turističke svrhe to će vas koštati pet eura, odnosno deset konvertibilnih maraka.

Inače, bez karte nije moguće izvršiti ni fotografisanje na terasi sa koje se pruža pogled na Stari most u Mostaru kao suvenir – uspomena na boravak u kompleksu Koski Mehmed-pašine džamije.

Ova “vjerska trgovina” na  hercegovački način svojstvena je samo ovom dijelu Bosne i Hercegovine s obzirom da se u ostatku države posjete vjerskim objektima ne naplaćuju, odnosno to se čini samo na bazi dobrovoljnih priloga koje posjetioci – vjernici ostavljaju u propisana mjesta na ulazima u džamije, crkve… Najočitiji primjer je upravo Mostar gdje se primjerice ne naplaćuju ulazi u mostarsku katedralu, niti ostale džamije.

“Nije mi poznata ta praksa, ali vjerujem da će novi Rijaset sa Upravom za vjerske poslove ovo pitanje riješiti na adekvatan način i da će to biti jedinstven urnek za sve. Meni nije poznat ni ovaj slučaj u Mostaru koji ste naveli. Ja zaista nisam to do ovoga trenutka čuo. Ukoliko je to tako onda vrijedi ovo što sam rekao:  To je po meni nepotrebno”, potcrtao je Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ono što je također, svojstveno za prostor Mostara, odnosno Hercegovine jeste i činjenica da se vjerski objekti, posebno džamije koriste kao stanice za postavljanje odašiljača telekom operatera. Takvi “objekti” postavljeni su na džamiji Tabačica, Vakufskom dvoru, a sprema se i instaliranje novih.