Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) ocijenio je da je puštanje na prijevremenu slobodu optuženog ratnog zločinca Zorana Žigića uvreda za, kako navodi, žrtve genocida u Prijedoru.

Institut u saopćenju napominje da je, nakon odsluženja dvije trećine 25-godišnje kazne na koju je osuđen zbog zločina u prijedorskim koncentracionim logorima, Žigić pušten na prijevremenu slobodu odlukom predsjednika Haškog tribunala Theodora Merona.

“Meron je davno zaboravio činjenicu da je logor Trnopolje bio logor sa najvećim brojem logoraša na području cijele bivše Jugoslavije. Zaboravio je i činjenicu da su po brutalnostima prijedorski logori najveći u Evropi poslije holokausta. Meron neće da zna da je u Prijedoru, koji je simbol mjesta na planeti Zemlji u kome je namjerno uništena skoro cijela jedna narodna skupina, izvršen i kulturocid, ekocid, etnocid, urbicid i posebno elitocid”,  navodi IGK.

Na području općine Prijedor, podvlači ova organizacija, pronađena je Tomašica kao najveća masovna grobnica na Balkanu. Također, Prijedor je simbol bijelih traka koje je nesrpsko stanovništvo bilo primorano nositi oko ruke 1992. godine radi oznake za odstrel.

“Minimun pravde za žrtve genocida u Prijedoru bi bilo potpunu vremensko odsluženje kazne za optužene za ove najveće zločine poslije Drugog svijetskog rata u Evropi. Odnos prema pravdi za agresiju i genocid u BiH od predsjednika Merona udaljuje istinu o tim zločinima i tako stvara uslove za nove zločine”, smatraju u IGK-u.

S obzirom da je “sramnom odlukom Haškog tribunala kojom se Žigić pušta na prijevremenu slobodu pogažena istina i pravda, ponižene žrtve agresije i genocida, a zločinci nagrađeni”, IGK poziva predsjednika Merona da “promjeni svoj odnos prema istini i pravdi i tako spriječi propast Haškog tribunala, što bi bilo propast međunarodne pravde i istine te pobjeda zla”.

“Haški tribunal i njegov predsjednik trebaju spriječiti veliki strah i bojaznost među žrtvama i vratiti obavezu Tribunala da ispunjava svoju misiju, koja je zasnovana na donošenju pravde i upozorenja budućim generacijama da se zločin ne isplati i da će biti sankcionisan”, potcrtali su u IGK-u.

Žigić je 2005. godine osuđen zbog zločina počinjenih u prijedorskim logorima. Skupa s njim su osuđeni i Miroslav Kvočka, Dragoljub Prcać, Milojica Kos i Mlađo Radić.

Među 3.173 ubijena su i 103 prijedorske djece i 256 žena. Za brojnim prijedorskim žrtvama se i dalje se traga, navodi IGK.