Sa balkona zgrade u ulici Čekaluša - Sarajevo kao na dlanu. Kuće, kako ih jedan od najvećih arhitekata ovih prostora voli zvati, podsjećaju na zlatni period njegovog stvaralaštva.

Zgrada Elektroprivrede, hotel Holiday, te zgrade nekadašnjeg Unisa, samo su neka od njegovih djela, koja su ostavila pečat na arhitekturu Sarajeva. No, i danas mu u ovom predivnom panoramskom pogledu smeta jedna stvar.

Zgrade Momo i Uzeir, godinama su trpile razne artiljerijske napade u ratu, izdržale su, ali nakon obnove nisu zadržale autentičan izgled.

“Oni nisu puno izmijenjeni. Uopšte nije problem u onome što na čemu oni kasnije grade konstrukcije kroz 25 stranica zapisnika, da bi došli do toga da sam ja kriv, a ne Unitic. Ja sam njih tužio za zaštitu svog autorskog prava”.

– Šta je Vama najviše sporno?
– “Staklo”, kazao nam je Ivan Štraus, bh. arhitekta. 

A staklo je simbol njegovog stvaralaštva. Poslijeratni investitori, kaže, nisu ga htjeli poslušati, što je umnogome izmijenilo izgled ovih zgrada. Investitori kažu da nisu mogli vratiti prvobitni izgled zbog manjka inicijalnog stakla na tržištu. Uslijedio je proces. Mnogo truda, borbe za svoje.

Godinama je trajao sudski spor, kojim je tražio zaštitu autoskih prava. 2013. godine sve pada u vodu. Ustavni sud je na kraju zaključio da nije došlo do povrede njegovih prava, Štrausu se zbog presude u korist tuženog od penzije već pet godina odbija 800 maraka mjesečno.

To je poražavajuće, smatra jedan od inicijatora peticije pomoći, Štrausov kolega Hasan Ćemalović.

“Ne mogu da vjerujem, milion sudskih presuda, rastava braka, i svakakvih presuda, ali da se nekome dvije trećine od penzije odbije u osamdesetim godinama, to je za mene poražavajuće”.

On i nekoliko bivših profesora arhitekture pisali su upravi UNITIC-a, sa molbom da njihovom kolegi nakon pet godina prestanu odbijati sredstva od penzije. Iz firme odgovaraju – sudska presuda se mora poštovati.

“Sudski postupak je veoma dugo trajao, isključivo na inicijativu gospodina Štrausa i to je uzrok visokih troškova sudskog postupka. Unitic nijednim svojim postupkom nije doprinosio uvećanju troškova, nego je samo postupao u cilju odbrane od neosnovanih optužbi, što je na kraju utvrdio i sud.”

Brojni umjetnici stali su u zaštitu Štrausa i njegovog djela. Upozoravaju da je on samo jedan od penzionisanih umjetnika koji živi na socijalnoj margini. On se s ovim problemom dostojanstveno nosi. Jedina satisfakcija je da njegova djela opstaju i žive.

“Sve treba da ostane onako kako je bilo, iz inata, prvo iz inata, jer nije nas niko pobijedio. Jer ako se ne zna ko je pobijedio, pobjednik je onaj čiji su objekti opet tu, na onim istom mjestu. Drugo, zato što je sve unutra štimalo”, kazao je Ivan Štraus, bh. arhitekta.

A zgrade na Marijin dvoru su i dalje tu. Demonstriraju savršenu kompozitnost, ali i Štrausovu genijalnost.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.