Znamo li šta jedemo i kako možemo sigurni da hrana koju kupujemo ne sadrži GMO elemente? Državna agencija za sigurnost hrane najavljuje: uskoro će proizvođači na svoje proizvode moći staviti oznake "bez GMO", koje će biti garant potrošačima da se proizvod ne sastoji ili ne sadrži GMO.

Istražili smo kakva je trenutno zakonska regulativa i da li je naljepnica uvijek garant da nema GMO elemenata.

Za sve koji paze šta jedu, dobre vijesti – uskoro bi se trebalo naći na svim proizvodima u BiH naljepnice koji ne sadrže GMO elemente.

“To je jedna nova oznaka kvaliteta neobavezna za potrošače, ali koja daje pravo na dodatni izbor, kada vide tu oznaku, znat će da u svim procesima proizvodnje i prerade ta hrana nije bila u dodiru sa genetski modificiranim organizmima“, rekao je Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kontrola dobavljača, verifikacija procesa proizvodnje, analiza kritičnih sirovina, samo su neki od koraka koji će proizvođače dovesti do “bez GMO” oznake.

Zakonska regulativa u BiH nalaže: proizvodi koji sadrže ili se sastoje od genetički modificiranih organizama moraju imati oznaku na kojoj je to i naznačeno. Ipak, ako takve oznake nema, to neće u svim slučajevima značiti da nema GMO tragova.

Jer, zakon kaže: nema obaveze označavanja ako je su GMO tragovi slučajni ili tehnološki neizbježni. Omjer koji ne zahtijeva oznaku je do 0.9 posto.

A GMO proizvode svakodnevno konzumiramo, nesvjesni da je tako. Mlijeko, sir, jaja i meso – proizvodi su bez konkretnih oznaka.

“Trenutno u svijetu – u EU i kod nas, ne postoji način da znamo da li su mlijeko, jaja ili meso hranjeni GMO hranom. Ne može se to laboratorijskim ispitivanjem vidjeti“, dodao je Brenjo.

“Bez GMO” oznaka bit će od koristi, jer će potvrditi da životinja ni u jednoj fazi nije bila u dodiru sa GMO proizvodima. Čini se da građani sve više paze šta trpaju u korpe:

“Znamo ljude koji uzgajaju, kod provjerenih kupujem”.
“Koliko mogu, pročitam i kupujem kvalitetno, bolje malo ali kvalitetno”.
“Ja kupim manje, ali da je kvalitetno. Umjesto kilogram, ja kupim pola”, kažu građani Sarajeva.

Zastupnici potrošačkih prava smatraju da su za informacije uglavnom uskraćeni.

“Ukoliko dođe do ovoga obilježavanja, upitno je, kao i na svim drugim deklaracijama, koliko naš potrošač obraća pažnju. Ako smo svjedoci da nam je 99 posto mesa iz uvoza, i da je dio tog mesa GMO, deklaracije nisu specificirale da to bude obavještenje potrošaču. Mislim da smo uskraćeni za mnoge informacije“, kazala je Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “DON” Prijedor.

Anketa provedena na 1000 potrošača u BiH pokazuje da 70 posto potrošača ne zna da li je u našoj zemlji dozvoljena proizvodnja GMO, a 60 posto ne zna da li je dozvoljen uvoz. Agencija za sigurnost hrane do sada dozvoljava samo stavljenje u promet genetički modificirane soje koja služi za ishranu životinja, a izdata su 32 takva rješenja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.