U traženju osvježenja u ljetnim vrućinama građani često zanemare znakove "zabranjeno kupanje", ili ne poštuju pravila kupališta u kojem se nalaze. Prošle sedmice - utapanja na Drini i Vrbasu, a provjerili smo i sigurnost kupanja u Boračkom jezeru.

Spasilačka služba na ovom jezeru je, slažu se mnogi, potrebna što prije. Vlasti pak zanemaruju podatke o broju izgubljenih života, te kažu kako sigurnost kupača nije u njihovoj nadležnosti.

Itekako privlačno strancima Boračko jezero nadomak Konjica osim brojnih epiteta o ljepoti sa sobom povlači i pitanje sigurnosti kupanja. Spasilaca nema, kao ni ambulante.

“Sam boravak spasilaca ne garantuje da će život biti spašen, ali sama činjenica da se na tom prostoru nalaze uniformisani, obučeni i sposobni ljudi ulijeva veliku dozu sigurnosti a na kraju utiče i na kulturu ponašanja na Boračkom jezeru“, kazao je Adis Muhibić iz Udruženja volontera i prijatelja konjičke regije.

No, osim inicijative upućene općinskom vijeću za formiranje spasilačke službe – nije učinjeno ništa. Vlasti prebacuju lopticu nadležnosti s jednih na druge.

“Mi imamo prirodna jezera, pa ih ne znamo koristiti. Slažem se da zakonski nije dobro riješeno, ima federalna, kantonalna nadležnost a općina je razvlašćena“, rekao je Mirsad Čukle, novinar iz Konjica.

A dok se vlasti dogovaraju čija je nadležnost brinuti o sigurnosti kupača – do tada brojimo izgubljene živote. Prije dvije godine samo u rasponu od sedam dana dva mladića su se utopila na Boračkom jezeru.

“Da su bili Bogdo spasioci ili kola hitne… Nemamo ni ambulantu ni seruma za zmije blizu, a poskoka ima, Hercegovina je ovo“.

“Sigurno bi trebali biti ovdje oni koji pomažu kad se pliva, to bi bilo najbolje. Opasno je i za djecu i bolje bi bilo da imaju spasioci“, kažu Konjičani.

Iako se o utapanjima na Boračkom jezeru povremeno priča i kao o mitu, odnosno prokletstvu koje se veže za ovo jezero – mještani ali i svi oni koji se vrlo često kupaju na jezeru, kažu da znaju za te priče ali da to nije istina – i da je najveći problem što u jezero ulaze nesavjesni kupači.

Pričaju nam to i Iner i Almir. Mišljenja su da najvećem broju nesreća doprinosi ljudska neodgovornost, odnosno kultura ponašanja te neodgovornost.

“Ne možete se oduzeti od alkohola, doći da uživate i ljetujete onda otplivate nekih 70 -100 metara. Šta se u tom slučaju može desiti – grč i sve predispozicije da vas nešto zadesi“, kazao nam je Almir.

“Ako bi postojao neki pravilnik ili neki ljudi koji bi se brinuli za sigurnost, spasioci na plaži, sigurno bi se poboljšala situacija puno u odnosu na trenutno stanje“, istakao je Iner.

Načelnik općine Konjic Emir Bubalo nije htio pred naše kamere. U telefonskom razgovoru kazao nam je kako osiguravanje spasilaca na plažama koje nisu privatne nije nadležnost općine te kako nema namjeru da odgovara na bilo kakva pitanja. Ko je onda odgovoran za sigurnost kupača – na kantonalnom nivou uputili su nas ponovo na općinski. Za to vrijeme građani se kupaju na vlastitu odgovornost.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.