Godišnjica je sarajevskog atentata. Prošlo je 103 godine od kako je član Mlade Bosne Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda.
Bio je to povod za početak Prvog svjetskog rata. Nakon više od 100 godina iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine drugačiji pogled na isti historijski događaj.
Sarajevo danas priča svoju istoriju. Tačno je 103. godine od sarajevskog atentata. Na ovom mjestu član “Mlade Bosne” Gavrilo Princip 1914. godine izvršio je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Od posljedica ranjavanja preminula je i njegova supruga Sofija. U samoj blizini mjesta atentata poznati je depandans Muzeja Sarajeva sa stalnom postavkom iz vremena austro-ugarske vlasti. Tursti često dolaze, posebno na godišnjicu. Mogu vidjeti repliku pištolja iz kojeg je pucao Princip, dio njegove odjeće i torbu, optužnicu atentatorske grupe. Tu su i šoljice i escajg iz kojih su Ferdinand i Sofija posluženi samo nekoliko minuta prije atentata.
“Prvi pokušaj je bio od Nedeljka Čabrinovića, jedan most niže – Ćumurija most. Bačena je bomba na kolonu auta u kome se vozio nadvojvoda. Ljudi koji su bili u pratnji su ranjeni. Na insistiranje nadvojvode program posjete je nastavljen do sarajevske Vijećnice. Gore su održali sastanak, nakon održanog sastanka vratili su se istom rutom, tada je bila dvosmjerna ulica. I ovdje na samom uglu, to čuveno istorijsko mjesto – desio se taj atentat od Gavrila Principa”, kazao je za N1 Muamer Fazlić, muzejski pedagog.
Muzejska postavka rasterećena je od ideologije, priča nam direktor muzeja, istoričar Mirsad Avdić. Svjestan da je društvo podijeljeno na jedne koji Principa smatraju zločincem i druge koji ga nazivaju herojem – smatra da je vrijeme da sarajevski atentat pohranimo u istoriji.
“Mi tu istoriju prihvatamo, pošto je ne znamo razdvojiti od onoga šta je zaista mit i šta se zaista desilo, onda mi to uzimamo sebi za pravo da ispravljamo te nepravde historijske danas. I onda smo imali, vrlo lako smo imali, 1992., 1995., jer ispravljamo krive Drine iz 1941. godine. To je očito neispravno, netačno“, dodao je Mirsad Avdić, direktor JU Muzej Sarajeva i istoričar
Dok turisti obilaze muzej u centru, nekoliko kilometara dalje održan je pomen i položeni su vijenci na Spomen-kapelu pripadnicima ‘Mlade Bosne’. Članovi društva Prosvjeta i predstavnici Ambasade Srbije čine to svake godine. Gledajući u pomen obilježje istoričar Slobodan Šoja ne želi pričati o atentatorima, nego o mladim ljudima koji su željeli bolju državu.
“To nikada nije bila srpska priča, to je bila mladobosanska priča, mladojugoslovenska priča ako hoćete. Ti ljudi koji nisu bili samo Srbi u to doba prije više od 100 godina oni su očajnički željeli da se izbore da žive u jednoj zemlji koja će biti široka, moderna kao što je danas Evropska unija. To je ustavri bio njihov san – Evropska unija kakvu mi danas gledamo i živimo”, Slobodan Šoja, istoričar i diplomata.
Oprečna su mišljenja građana.
Anketa Banjaluka:
“Heroj. Narodni heroj, kako da ne. Borio se za slobodu.”
“Borac protiv okupatora, ali možda na pogrešan način. Možda se moglo boriti i drugačije, bez ubojstva.”
Anketa Sarajevo:
“Rezultat je bio svjetski rat, znači, jel’ može biti gore? Koliko je miliona ljudi umrlo zbog toga. Tako da za mene je to obični zločinac, ali jeste značajan datum za ovo područje.”
“Svakako da je značajno, kao što vidite, turisti često ovdje dolaze. Prolazim ovuda, vidim da turisti često gledaju, tako da je to zaista značajno.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
