Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske zakazana je za 7. juli u Sarajevu. Iako u prvi plan dolaze teme iz oblasti prometne infrastrukture i trgovinske razmjene, na sjednici mogla bi se naći i brojna otvorena pitanja koja su u prethodnom periodu obilježila odnose dvije zemlje.

Odnose dvije zemlje zvaničnici često ocjenjuju iskrenim i dobrim. Ipak, na sjednici, koju će predvoditi Andrej Plenković i Denis Zvizdić, za stolom će se naći mnoštvo neriješenih i nagomilanih pitanja. Tako bi Hrvatska već početkom naredne sedmice iz Piranskog zaljeva fokus trebala preseliti na južne granice. Sa Bosnom i Hercegovinom dijeli više od 1.000 km granice. Od toga je, procjenjuje se, oko pet posto sporno. Više od 20 godina od potpisivanja, Ugovor o državnoj granici, nijedna od strana nije ratifikovala. Bitno je razgovarati, ucjene treba zaboraviti, smatra ministar Igor Crnadak.

“Zaista se nadam da neće više biti situacija gdje će jedna država uslovljavati drugu, koristiti poziciju zemlje koja ima određen članstvo i privilegije u nekoj drugoj organizaciji da bi nešto ostvarila kroz pritiske u nekoj drugoj zemlji. Kako ne očekujemo tu, ne očekujemo ni kada BiH sutra bude ulazila u EU, Šengen, tako da se nadam dogovoru sa što manje zemljotresa i posljedica u regionu“, istakao je Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.

Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH. Robna razmjena bilježi konstantan rast. No, preko granica su se često razmjenjivale i brojne nesuglasice. Blokada izvoza bh. mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropsku uniju, potom i bojkot hrvatskih proizvoda na bh. policama, kriza u Agrokoru i najava zatvaranja dijela Konzumovih prodavnica, obilježili su prethodni period.

“Nadamo se da se neće mnogo radnih mjesta ukinuti. Zatvoriće se neprofitne trgovine, one koje se nalaze jedna pored druge ili one koje ne posluju pozitivno u ovom momentu“, naveo je Bruno Bojić, potpredsjednik VTKBiH.

Godinama je odnose dvije zemlje mučilo i pitanje izgradnje Pelješkog mosta. Sredstva su od Evropske komisije odobrena, projekat sve izvjesniji. Iz Hrvatske kažu da su saslušali i zahtjeve druge strane.
No, u Hrvatskoj i dalje ne žele čuti glas 200.000 bosanskohercegovačkih stanovnika u Unsko-sanskom slivu, koji izgradnju odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori smatraju nedopustivom. U tome imaju podršku i komšija sa druge obale.

“Pošto je opština Dvor već najavila proteste i blokadu granice mislim da ćemo sarađivati sa njima. Bilbordi će biti sa jasnim porukama ispred gradova Banjaluke, Prijedora, Bihaća, Krupe“, kazala je Jelena Dalmacija iz UG Green team iz Novog Grada.

A protestovali su i građani Hrvatske, u Slavonskom brodu. Gradu, kako tvrde, s najviše oboljele djece po glavi stanovnika. Uzrok vide u zagađenom zraku koji se širi iz rafinerije u Bosanskom Brodu. Strasti su se smirile najavom vlasti i predstavnika kompanije iz Rusije da će se kroz proces plinofikacije uključiti u rješavanje problema. Još jedna tema na sjednici.

“I ja se nadam da ćemo prije naredne sezone grijanja, kada se još više optereti zrak ovdje u Slavonskom brodu, riješiti ili imati rješenje na vidiku“, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske.

U svemu ne treba zaboraviti ni političke odnose. Iako veliki zagovornik ubrzanijeg euroatlantskog puta BiH, zvaničnici Hrvatske često na evropskom, ali i bh. tlu pokušavaju djelovati pri rješavanju tzv. hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini. Emocije uzburkava i prošlost, te do kraja godine najavljena presuda šestorici političkih i vojnih lidera takozvane Herceg-Bosne.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.