U Bosni i Hercegovini danas borave svjetski akademici i politolozi.
Jedan od njih, David Pettigrew, ukazao je na važnost priznavanja genocida u Srebrenici. Francis Fukuyama, među najpoznatijim svjetskim politolozima, također boravi u Sarajevu, gdje će u narednim danima voditi akademiju za razvoj javnih politika. Za vodeće svjetske intelektualce nema dileme da je priznavanje genocida ključno za bolje sutra.
Dvadeset i dvije godine nakon, genocid u Srebrenici Bosnu i Hercegovnu dijeli po istim političkim šavovima. Priznavanje genocida i njegovo izučavanje u udžbenicima kamen je spoticanja za unutarnju politiku i dobrosusjedske odnose na Zapadnom Balkanu. No za međunarodne akademike i politologe, ovaj korak nema alternativu.
Poručuje to i David Pettigrew, profesor filozofije na Univerzitetu Southern Connecticut. Veliki dio svoga rada posvetio je u upravo Bosni i Hercegovini i genocidu.
“Kako se bližimo 11. julu, licem u licem sa negiranjem i cenzurom, kao i psihološkim zastrašivanjem preživjelih, ne smijemo zaboraviti Srebrenicu, jer se nje zbog negiranja još nedovoljno sjeća. Genocid u Srebrenici je konstantno negiran od njegovih izvršitelja i od Republike Srpske. Milorad Dodik je nedavno izjavio da nikada neće biti dozvoljena upotreba udžbenika koji govore o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva. Ne možemo i ne smijemo zaboraviti Srebrenicu, zato što moramo podržati preživjele osobe koje to neće moći zaboraviti“, kazao je Pettigrew.
Međunarodne pravosudne institucije na težini dobivaju utoliko, ukoliko istina na Balkanu ima barem tri oblika. Na to je ukazao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predstavljajući u Mostaru knjigu “Stenogrami o podjeli Bosne” – materijal koji donosi zapise razgovora koje Tuđman vodio sa saradnicima.
“Dobro je da postoje stenogrami, dobro je da postoje suđenja u Hagu, gdje su ipak utvrđivane činjenice koje se tiču proteklog razdoblja, posebno rata u BiH i Hrvatskoj i dobro bi bilo kada bi to razumjeli oni koji žele falsificirati povijest“, istakao je Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik.
A u Sarajevu danas i američki društveni analitičar Francis Fukuyama. Na drugom mjestu, ali sa sličnom porukom:
“Nažalost mnoge države su doživjele grozne stvari koje su se desile u prošlosti, mislim da jedina garancija da se ne ponove jeste da učite svoju djecu o njima. Ali opet, ovo je rezlutat politike, političkim liderima treba da je važno da se historija pamti i da se grade institucije koje će da propagiraju sjećanje na ovakve događaje“.
Fukuyamin akademski angažman obilježila je teza iz ‘90-ih – da je liberalna demokratija posljednji stepen u razvoju društva. No kada je u pitanju Balkan, teško je prevazići nacionalističke okove, one zbog kojih je i tema genocida još glavni kamen spoticanja na putu ka boljem sutra.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
