Pred nama je tjedan bogat brojnim političkim događajima, a svakako onaj koji će se pratiti s posebnom pozornošću jeste sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji će na plenarnoj sjednici 6. srpnja odlučivati o vetu Kluba Bošnjaka na izmjene Izbornog zakona koje su predložile stranke okupljenje oko Hrvatskog narodnog sabora.
O ovoj, ali i ostalim aktualnim temama u jutarnjem programu N1 televizije razgovarali smo sa Barišom Čolakom, predsjedateljem Doma naroda državnog parlamenta i voditeljem Odjela za ustavno-pravna pitanja Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Kakvu odluku Ustavnog suda BiH očekujete?
“Ustavni sud bi trebao donijeti dvije odluke. Prva se odnosi na vitalni nacionalni interes Kluba Bošnjaka u Domu naroda. Mi smo izrazili stajalište i mislimo da nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, jer Bošnjaci mogu izabrati člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Dom naroda. Kada je riječ o Mostaru, znate da smo predložili rješenja koja su sukladna odlukama Ustavnog suda. Vjerujemo da nema povrede nacionalnog interesa. Kakvu god odluka bude donesena, mi ćemo je poštovati“, rekao je Čolak.
Što ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona, je li upitno održavanje Općih izbora izbora 2018.?
“Nisu upitni izbori, ali oni se ne održavaju da bi se održali već da bi se prije konstituirala vlast. Nadamo se da će Ustavni sud staviti van snage odluke koje su neustavne. Onda moramo pristupiti izmjenama i dopunama Izbornog zakona da bi mogli implementirati izborne rezultate“, smatra gost Novog dana.
Čolak je naglasio da se svi trebaju pridržavati odluka Ustavnog suda, kakve god bile.
“Odluke Ustavnog suda su konačne. Nemamo pravo ništa drugo nego provoditi takve odluke. Postupati drugačije nije dobro i ne vodi ničemu dobrom u ovoj zemlji. Ustavni sud je korektor izvršne i zakonodavne vlasti, sviđalo se to nama ili ne.“
Imaju li Hrvati iz cijele BiH jednake šanse?
“Svako ima jednako pravo glasa. Izmjene Izbornog zakona su bitne da nam se ne dešava ono što nam se desilo dva puta. Ako neko misli da je to stabiliziralo prilike u BiH, onda ne znam šta da kažem. U vezi sa izborom člana Predsjendištva BiH, to je bio prijedlog naših partnera iz SDA, a mi smo ga do kraja razdradili. Sada je odjednom, nažalost, mnogo pitanja i kritika. Rekli smo da ne mora proći naš prijedlog. Zaista smo otvoreni. Neka bilo ko predloži rješenje, ali koje će ići u smjeru legitimnog biranja predstavnika“, odgovorio je Čolak.
No ima i kritika, iz HDZ-a 1990, Hrvatske stranke i nekih drugih, da prijedlog HNS-a zapravo diskriminira Hrvate iz Bosne i favorizuje one iz Hercegovine? Jesu li Hrvati iz Bosne koleteralna šteta nastojanja politike da spriječi Bošnjake da biraju hrvatskog člana predsjedništva?
“Ovo nije samo prijedlog HDZ već svih u HNS-u. To je stav HDZ 1990, a zašto sada pojedini dijelovi ili pojedinci to kritiziraju to je njihova stvar. Predložili smo rješenje koje se može kritkovati i popravljati, ali je stvorena percepcija da ovaj prijedlog nije dobar. Pojedini mediji neodogovrno su pristupili tom pitanju. Čini mi se da nisu pročitali ni odluku Ustavnog suda, a kamoli naš prijedlog“, mišljenja je Čolak.
Nedavno se vodila jedna polemika, neki u HNS-u traže osude Dodikovih napada na biskupa Komaricu. Kakav je Vaš stav po tom pitanju, treba li osuditi Dodikove istupe? Može li se više uraditi za Hrvate u RS-u i generalno?
“Kada imamo problem političke krize u zemlji on obično dolazi izjavama političkih aktera. Ne bih to pripisao crkvenim službenicima. U ovom slučaju je procijenjeno da ne bi bilo od velike koristi uključiti se u takav sukob. Ne radi se o ne zamjeranju Dodiku. Svi akteri trebaju voditi računa hoće li njihove izjave doprinijeti stabilizaciji i poboljšanju političkih prilika.
Ne mislimo da je probleme Hrvata u Republici Srpskoj moguće rješavati ratovima u medijima. Bolje je raditi da se problemi u stvarnosti rješavaju, osiguravati prostor povratka“, odgovorio je Čolak.
Predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH je za kraj gostovanja na N1 televiziji prokomentarisao predstojeću sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.
“Jako je dobro razvijati regionalnu saradnju, posebno dvije države koje imaju tako dugu granicu. Hrvatska je naša prijateljska i susjedna zemlja koja je članica EU i NATO. Mnogo nam može pomoći na našem euroatlantskom putu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.