Prioritet Samita u Trstu pored ekonomske suradnje i investicija, bio je na sigurnosti u prometu.
Prometna zajednica Jugoistočne Europe računa na ulaganje svjetskih i europskih investitora u poboljšanje cestovne infrastrukture, kako bi se što prije spriječio veliki broj smrtnih ishoda na prometnicama. No, u Bosni i Hercegovini je i ovo pitanje, gle čuda, otišlo u domenu političkog.
Bosanskohercegovački putevi godinama predstavljaju jednu od najopasnijih mreža puteva u Evropi. Frontalni sudari na krivinama, loša ili nepostojeća signalizacija i zaštitna oprema, automobili koje danima traže po rijekama, intervencije hitnih, nerijetko i pogrebnih ekipa su svakodnevnica na bh. putevima. Sigurnost u saobraćaju je globalni problem. To je, kažu nadležni, bila i jedna od važnijih tema Samita u Trstu.
“Ne bilježi samo BiH velike tragedije, već se to bilježi širom Evrope. Kada je riječ o zemljama koje su potpisale ovaj ugovor, svaka zemlja treba izvšiti detaljnu analizu crnih tačaka gdje se dešavaju nesreće, gdje najviše ljudi gine i gdje najviše ima povrijeđenih, da apliciramo za te projekte, da dostavimo Evropskoj komisiji, te će se aplikacije odmah uzeti u razmatranje i da se te dionice počnu praviti“, rekao je Ismir Jusko, ministar prometa i komunikacija BiH.
U Bosni i Hercegovini se ne mogu praviti , jer smo jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije potpisala Ugovor o transportnoj zajednici – iz političkih razloga. Nemamo ni konkretne podatke o crnim tačkama. Takva baza izrađena je na nivou Federacije, gdje je zabilježeno 109 opasnih, od toga 32 crne tačke. Profesor Saobraćajnog fakulteta i voditelj ove studije kaže da je loše u cijeloj BiH. Ovo bi, kaže, trebao biti državni problem broj jedan. Putevi odnose mlade živote.
“Ove pare koje trebamo potrošiti u sigurnosti saobraćaja nisu ničim uslovljene, možemo ih sutra potrošiti, samo moramo reći gospodo, mi smo istražili, ovo su dionice koje trebamo sanirati. Pokažite to i ljudi će vam odmah bez uslova dati, bez politike i usaglašavanja. Dajte ljudi da se pokušamo spasiti i onda nema nacije, politike, partije u mrtvima, jedino ako ih tamo ne počnemo još prebrojavati“, izjavio je Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu.
Ozbiljnost problema najbolje ilustruje ova slika. Analiza BIHAMK-a upozorava da više od 50 posto analiziranih puteva spada u puteve visokog rizika. Na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda sa fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom. Takve lokacije nije teško naći.
Dijelom loša putna mreža, prema podacima strategije, godišnje odnosi brojne živote. Šest posto od ukupnog broja saobraćajnih nesreća bude sa smrtnih ishodom, dok 24 posto završi s težim povredama. Na putevima gubimo ljude, nadležni drastičnim kaznama pokušavaju riješiti problem, a crne tačke živote pretvaraju u crne statističke brojke.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
