Ukoliko je na nekom pozarištu neophodna intervencija iz zraka, procedura je sljedeća. Općina kontaktira kantonalnu upravu CZ, potom slijedi poziv kolegama s federalnog nivoa, koji zahtjev šalju Operativno komunikacijskom centru Ministarstva sigurnosti BiH, sve do Ministarstva odbrane i Predsjedništva BiH, koji odobravaju angažman helikoptera.

No, ključni centar koordinacije, umjesto trenutno najaktivnijih, danas je gotovo prazan.

“Ne postoji dobra volja za koordinaciju i funkcionisanje u sistemu, posebno iz Republike Srpske koja ima svoju političku liniju rada, u koju mi profesionalci ne možemo i ne želimo da ulazimo. Samo želimo da ispoštujemo zakon i da radimo za dobrobit građana. Ne možemo mi znati da li na terenu gori ili ne gori ako ne dobijemo informaciju”, objašnjava Samir Agić, šef Operativno-komunikacijskog centra BiH.

Ipak, kada je, kažu, dogorilo – helikopter je jučer na području Ljubinja ugasio vatru.

“Malo je zaprepašćujće, ono što je načelnik Opštine Ljubinje iznio, da je 20 posto ukupne površine opštine opožareno. Ono što je dobro, jeste da u požarima nije bilo ljudskih žrtava”, ističe Mile Međed, direktor Uprave civilne zaštite RS.

Jedinstveni broj 112 koji je u kriznim situacijama u svijetu dostupan građanima, u BiH i dalje ne funkcioniše. Horizontalna komunikacija često se svodi na lokalni nivo. Iz Federalne uprave civilne zaštite smatraju da nema problema s komunikacijom. Mogli bi, kažu, biti efikasniji i brži da je manje procedura.

“Mi radimo u sistemu zaštite, mi moramo spašavati živote ne čekavši da ti zakoni budu donešeni. Procedura je spora i mi nećemo raditi. Mi moramo da radimo u okviru onoga što imamo, s onim što imamo, da bismo bili što efikasniji i bolji”, navodi Majda Kovač, glasnogovornica Civilne zaštite FBiH.

Dok se u zemljama regiona u gašenju požara angažuje i NATO, u Bosni i Hercegovini predsjednik entiteta ustupa svoj helikopter upomoć. S pravom slijedi pitanje – zašto predsjednik ima helikopter, a vatrogasci ne? Ili – može li glomazni vozni park pomoći građanima?  Trenutno, predstavnici vlasti, brojne institucije i zakoni ne pomažu ni u prevenciji.

“Dakle, trebali bi pojačati kaznene odredbe, trebali bi se drugačije odnositi prema onima koji svjesno ili nesvjesno izazovu požar. To je jedna dimenzija problematike, druga dimenzija je prevencija i način na koji se pripremamo za požarne sezone”, kaže Pero Pavlović, portparol Civilne zaštite HNK.

A priprema se uglavnom prepusti lokalnim zajednicama i građanima, dok zbog neodgovornosti i tzv. ljudskog faktora najviše u toku požarnih sezona ponovo ispaštaju lokalne zajednice, lokalni objekti, lokalni vatrogasci, lokalna stoka i građani.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.