Kao izbjeglica iz Sarajeva Jasmin Hasić sa roditeljima odlazi u Švedsku, zatim u Poljsku, a nakon završetka rata vraća se u rodni grad. Njegova priča o uspjehu počinje nakon završetka osnovne škole, kada dobija prvu stipendiju i školovanje nastavlja u Sloveniji.

Danas ima 29 godina i dvostruki je doktor političkih nauka, a svoje teze odbranio je u Rimu i Briselu. Pored studija na evropskim univerzitetima, paralelno je magistrirao na Pravom fakultetu u Sarajevu. Jasmin Hasić, danas direktor Fondacije Humanity in Action BiH, bio je gost Novog dana.

O tome jesu li ispunjena njegova očekivanja nakon povratka u BiH je kazao kako je u početku entuzijazam  bio veliki, ali je sada pomalo splasnuo, no da je još voljan i motivisan da nastavi život ovdje.

“Entuzijazam je splasnuo zbog svih problema – prekompleksne administracije, jako nefleksibilnog sistema zapošljavanja, malo prilika za zapošljavanje mladih ljudi, mogućnosti da se mladi povežu… No, iako nije lagano, moguće je“, kazao je.

Hasić je govorio i o tužbi protiv države zbog namještenog konkursa za člana Upravnog odbora Regionalnog ureda za saradnju mladih.

“Sporazum o osnivanju Regionalnog ureda za saradnju mladh je potpisan u julu prošle godine, kada ga je potpisao Denis Zvizdić u Parizu i svaka država je trebala da odabere dva predstavnika Upravnog odbora. Jedan je trebao iz Vlade da dolazi a drugih šest iz nevladinog sektora. Konkursi su raspisani, prvi je propao, a drugi je u februaru raspisan i da bi se izbjegao politički utjecaj, Ministarstvo civilnih poslova je prenijelo na dvije krovne organizacije u FBiH i RS. Desilo se to da je izabrana kolegica iz Banjaluke koja je bila predsjednica jedne od tih organizacija, što po meni nije uredu. Nisam imao drugog izbora nego da predam tužbu koja je predata u aprilu. Prema neslužbenim informacijama, proći će i godina dana dok ne odluče o ovome i zbog toga je entuzijazam splasnuo“, istakao je za N1.

Osvrnuo se i na mlade u BiH za koje je rekao kako se slabo uvezuju.

“Najbolji smo prijatelji vani jer se jedino tamo susrećemo – na seminarima, skupovima… Mladi ljudi valjda zbog silnog pritiska i nedostataka nemaju prilike i vremena da razgovaraju sa mladima u zemlji. Pasivni nisu kada je interes u pitanju a kada je samonadogradnja u pitanju, onda su vrlo pasivni“, kazao je.

Govorio je i o mladima u politici.

“Iskreno bih rekao da ima potencijala, samo ga treba usmjeriti. Sada učestvujemo u jednom programu koje organizuje Vijeće Evrope gdje ću se susresti sa mladim ljudima koji učestvuju u političkim strankama i sav taj fokus jeste uključivanje mladih iz različitih političkih stranaka da razgovaraju, da se uvežu i prepoznao sam jako veliki potencijal. Jedino ostaje da se vidi da li će mladi dobiti prostor, da li će se razočarati u procesu, da li imaju želju za promjenom, osvetom ili nekim trećim interesima“, naveo je za N1.

S obzirom da je Hasić dvostruki doktor, doktorirao je u Briselu i Rimu, ima dva završena mastera – jedan iz Brna, drugi iz Budimpešte, govori šest stranih jezika, upitali smo ga da uporedi domaći obrazovni sistem sa onim u Evropi.

“Tri stvari su ono što obrazovni sistem u Evropi ima a to su praksa, praksa i praksa, koje mi nemamo i nema naznaka da ćemo je imati. Možda na papiru postoji i možda u ministarstvima i na univerzitetima neko sada sjedi i ljut je na ovo što govorim, ali je tako. Ja sam već na drugoj godini fakulteta u Češkoj išao na staž u Evropski parlament. Praksa na tamošnjim fakultetima nije da steknu radno iskustvo već je cilj da znanje upotrijebe“, naglasio je.

Hasić je imao i poruku za mlade u BiH.

“Ostanite, borite se ako ne morate otići, ako mislite da je sreća u drugoj zemlji, mislim da je vrijedi potražiti. U ovoj zemlji ima potencijala, samo treba volja i motivacija. Bio sam, probao sam i mogu da uporedim i stvarno je tako“, istakao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.