Više je pitanja, problema i sporova koji godinama unazad opterećuju odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Na ona - poput graničnih, spajanja obala Hrvatske planovima na izgradnji Pelješkog mosta, dodatno se gomilaju i ktakoročni i dugoročni trgovinski problemi. Ko je kome i da li je - istinski dobar susjed...

Dobrosusjedski odnosi – neizostavne su riječi šturih govora predsjednika, premijera, zvaničnika tokom posjeta najbližim susjedima. Susjedski jesu, ali koliko su odnosi dobri pokazuju djela, a ne riječi. Ili je bilo previše osmijeha i obećanja kada su se nakon sedam godina prošli mjesec u Sarajevu susreli ministri Hrvatske i Bosne i Hercegovine ili premalo volje za dogovor o spornim pitanjima.

“U bilateralnom smislu za Hrvatsku važnije države od Bosne i Hercegovine – nema”, izjava je Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske od 7. jula 2017.

U vrijeme ove izjave dobrosusjedski odnosi već su bili opterećeni, a nakon nje i dodatno pogoršani trgovinskim barijerama iz Hrvatske. Zbog zaštite vlastitih mljekara i vinara poznate su ranije opstrukcije prema bosanskohercegovačkim. U oba slučaja upućen je prigovor Evropskoj komisiji. Brisel je tako prije dvije godine reagovao odbacivši prigovor Hrvatske na izvoz miljeka iz BiH.

“Ovo je druga, odnosno već treća barijera, kako je mi zovemo – prvo vino, pa nakon toga mlijeko iz Kozarske Dubice, Megglea i nekih drugih naših mljekara, sada voće i povrće. Naš odgovor sigurno neće dugo čekati”, istakao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine BiH.

No, čekaće se jedinstven stav iz BiH kada su u pitanju planovi Hrvatske na izgradnji Pelješkog mosta odobrenim sredstvima Evropske komisije. U septembru će bh. parlamentarci tek raspravljati da li je i ko iz BiH potpisao spornu saglasnost za gradnju mosta. Evropska komisija i u ovom će slučaju dobiti pismo. Još jedno u nizu – kao upozorenje da BiH ima pravo na nesmetan pristup otvorenom moru. Uz to, problem Malog i Velikog Školja još uvijek je nedefinisan. Nepoznanica je hoće li se slična pitanja arbitražno rješavati, ali je poznato šta Hrvatska očekuje od BiH.

“Prvo – žurno donošenje novog Izbornog zakona koji će jamčiti jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, drugo – žurno donošenje novoga Satuta Grada Mostara i organizaciju lokalnih izbora i treće – pravovremeno djelovanje međunarodnne zajedmice nužno za stabilnost BiH i šireg susjedstva”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Hrvatske 16. marta 2017.

Ranija izjava predsjednice Hrvatske da postoji opasnosti od povratka hiljada ratnika iz tzv. Islamske države u BiH izazvala je buru reakcija nadležnih.

“Pa ne može samo zato što je članica EU. Ako je Evropska unija to šta sad radi Hrvatska, da Bog da ja nikad ne bio u EU i nikad neću dignuti ruku za takvu EU”, kazao je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH 7. decembra 2016.

Dobar poznavalac odnosa između dvije zemlje, dugogodišnji novinar Zija Dizdarević govori o kompleksu više vrijednosti u liku predsjednice i paternalizmu Hrvatske prema BiH. Navodi i razloge.

“Nema unutrašnjeg konsenzusa i po svim prilikama neće ga ni biti do izbora, ali i nakon izbora sumnjam da će se opet nešto drastično moći promijeniti. Bosna i Hercegovina od 1990. nema svoje ja. Nema svoje političko ja i svoje mi i to je veliki problem. Ne postoji bosanskohercegovačka politika od 1992. naovamo”, naveo je novinar Zija Dizdarević.

Sve što zvaničnici rade, sami kažu – rade u duhu dobrosusjedskih odnosa.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.